Nedvojbeno je kako suvremen način života donosi sa sobom sve brojnije stresne situacije koje zahtijevaju različite načine prilagodbe. Kao takav stres označava pojam koji opisuje stanje organizma u kojem se doživljava prijetnja vlastitom postojanju3. Kako bi se uspješno nosili sa stresom i njegovim posljedicama ključno je prepoznati rizične čimbenike i odabrati prikladnu strategiju suočavanja s istim. Neprikladni odgovori na stres nastaju kada zahtjev stresora premašuje sposobnost osobe da se nosi s njime.
Kada je stres stalan i pritisci intenzivni mogu se pojaviti razne tjelesne komplikacije, ali i psihološki problem koji se često manifestiraju u obliku depresije, poremećaja spavanja, tjeskobe i sl., stoga je potrebno odgovoriti na stres na što prikladniji način.
Adaptivne strategije suočavanja sa stresom kao što su organiziranje rada, vježbanje, druženje, socijalna potpora i sl. doprinose boljem fizičkom i psihičkom zdravlju osobe. Alkohol, zlouporaba droga, izbjegavanje okoline te ostali neprikladni načini suočavanja sa stresom rezultirat će maladaptivnimodgovorima suočavanja koji se definiraju i kao načini ne-suočavanja sa stresom5.
Pretpostavlja se kako odrasla dob, preciznije, prijelaz iz adolescencije u odraslu dob, povećava ranjivost mladih ljudi na stres. Prijelaz iz srednjoškolske na fakultetsku razinu obrazovanja postavlja nove izazove pred mlade ljude, poput samostalnog života, financiranja, održavanja akademskih standarda te prilagođavanja novom društvenom životu. Također pruža mogućnost izmjene postojećih uloga (npr. sina ili kćeri) i usvajanja novih uloga (npr. studenta). Iako su rast i promjena pozitivni i nužni u prijelazu od ovisnog adolescenta do neovisne mlade osobe, isto tako su nedvojbeno popraćeni stresom1.
Jedan od značajnih normativnih životnih događaja mlade osobe jest završetak srednje škole. Prijelaz iz srednje škole na fakultet je značajan, istovremeno i stresan životni događaj jer pred mlade ljude postavlja niz novih zahtjeva (npr. nove obrazovne zadaće, izgrađivanje novih prijateljstava, snalaženje u novim uvjetima stanovanja i sl.). Kod adolescenata, koji zbog studija napuštaju mjesto boravka i roditeljski dom, javljaju se i problemi zbog separacije od bliskih osoba. Studiranje kao izvor stresa može imati posljedice na psihičko, fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, a te posljedice mogu imati dugoročan učinak. Previše ispita u kratkom vremenskom razdoblju, loša organizacija, nesigurnost i strah od neostvarivanja željenih rezultata, osnovni su uzroci stresa kod studenata4.
Nekoliko studija utvrdilo je kako su strategije usmjerene na problem (aktivno suočavanje sa stresom) učinkovitije i da su povezane s većim blagostanjem studenata. U tom smislu, upotreba ove vrste strategija suočavanja, usmjerena na rješavanje problema, ne samo da smanjuje učinke ili rezultate stresa, nego i njegove posljedice (ili dugoročne učinke) kao što su simptomi depresije, fobijski simptomi i osjećaje psihološkog stresa. S druge strane, studenti koji iste strategije koriste u manjoj mjeri ili ih koriste neadekvatno, izvještavaju o višim razinama nelagode i često simptomima somatizacije, depresije i tjeskobe. Isto tako, studenti koji pribjegavaju različitim strategijama izbjegavanja u suočavanju sa stresom (uporaba alkohola ili droga) suočeni su s većim psihološkim stresom i većom prisutnošću depresivnih simptoma. Ovim nalazima u prilog idu i rezultati drugih istraživanja koji su potvrdili kako su aktivne strategije suočavanja najprikladnije za suočavanje sa stresnim situacijama na fakultetu. Korištenje aktivnih strategija suočavanja značajno je povezano s nižim psihofiziološkim reakcijama na stres. Čini se da je korištenje ovih strategija jasno povezano s manjom osjetljivošću na stres od strane studenata koji ih koriste. Osim toga, studenti koji izbjegavaju korištenje aktivnih strategijama suočavanja su najranjiviji na stres i kod njih se manifestira veća nelagoda2.
Može se zaključiti kako su studenti posebno podložni stresu jer se suočavaju s pritiscima u akademskom životu, ali i području nesigurne budućnosti. Stres među studentima može biti posljedica preopterećenosti, problema s organizacijom vremena, poteškoća u međuljudskim odnosima ili straha od akademskog neuspjeha. Studenti često pokušavaju kontrolirati i smanjiti stres različitim tehnikama izbjegavanja, međutim, stres uvelike može biti štetan za studente jer ometa njihovu koncentraciju i njihove sposobnosti učenja. Sveukupno gledano adekvatno korištenja strategija suočavanja sa stresom usko je povezano s prevencijom psiholoških tegoba i sa subjektivnijom percepcijom dobrobiti.
10 savjeta za smanjivanje akademskog stresa
1. Popis obveza
Isplanirajte
i zapišite sve zadatke koje morate izvršiti. Vizualizacija zadataka pomaže u
smanjivanju stresa.
2. Iskoristite dan
Isplanirajte
svoj dan. S rasporedom ćete imati više samopouzdanja i motivacije za
izvršavanje svojih zadataka.
3. Sustav nagrađivanja
Nagradite se za uspješno obavljen zadatak. Ovaj mali poticaj endorfina daje poticaj
za nastavak rada.
4. Potražite pomoć i
krenite dalje
Kad
se susretnete s naizgled nerješivim problema, pošaljite poruku prijatelju ili
pitajte za pomoć. Zatim prijeđite na druge zadatke. Gubljenje vremena usporava
i emocionalno iscrpljuje (zbog energije utrošene na taj jedan problem).
5. Napravite pauze za
disanje
Pronađite
vježbe disanja. Kad god se zabrinete, odložite olovku i udahnite. Pokušajte
zatvoriti oči dok udišete na nos i na usta. Trenutci poput ovih neophodni su za
ponovno “punjenje“.
6. Jedite zdravo
Unošenje zdrave hrane u tijelo povećati će Vam energiju i na taj način pružiti
izdržljivost koja vam je potrebna da izvršite zadatke. Hrana s velikim udjelom
masti i šećera učinit će vas tromima i nemotiviranima za izvršavanje zadataka.
Usredotočite se na voće, povrće i drugu hranu bogatu vlaknima.
7. San
Pokušaje spavati barem tijekom noći. Prije spavanja odmaknite od sebe sve
distraktore koji vam ometaju san.
8. Vježbajte
Vježbanje
pomaže za mirno spavanje te pojačava izlučivanje endorfina, koji nas čini
sretnijima i manje tjeskobnima.
9. Dani za opuštanje
Baš
kao i dobar san, treba vam i dan opuštanja. Odvojite vrijeme za prijatelje i
obitelj.
10. Potražite pomoć ako
je potrebno
Ukoliko smatrate kako se samostalno ne možete suočavati s količinom stresa ne
libite se potražiti pomoć – roditelja,
profesora, psihologa, psihoterapeuta ili druge osobe. Iako je određena količina
anksioznosti normalna, nitko ju ne bi trebao proživljavati potpuno sam.
Sabrina Krasnić
LITERATURA
1. Brougham, R. R., Zail, C. M., Mendoza, C. M. i Miller, J. R. (2009). Stress, sex differences, and coping strategies among college students. Current psychology, 28(2), 85-97.
2. González Cabanach, R., Souto-Gestal, A., González Doniz, L. i Franco Taboada, V. (2018). Perfiles de afrontamiento y estrés académico en estudiantes universitarios. Revista de Investigación Educativa, 36(2), 421-433.
3. Havelka M. (2002). Biopsihosocijalne odrednice zdravlja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Lacković-Grgin, K. i Sorić, I. (1997). Korelati prilagodbe studiju tijekom prve godine. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 6(4-5 (30-31)), 461-475.
5. Zarei, P., Hashemi, T., Sadipoor, S., Delavar, A. i Khoshnevisan, Z. (2016). Effectiveness of Coping Strategies in Reducing Student’s Academic Stress. International journal of mental health and addiction, 14(6), 1057-1061.
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi