Posramljivanje izgleda tijela putem društvenih mreža

Društveni mediji daju mogućnost osnaživanja ljudi i širenja poruka nade i prihvaćanja tijela.

Međutim, kada se nađu u krivim rukama, društveni mediji mogu prouzročiti više zla nego dobra – pogotovo kada govorimo o posramljivanju izgleda tijela (body-shaming) i internetskom nasilju (cyberbullying).

Posramljivanje izgleda tijela (body shaming) ili posramljivanje zbog debljine (fat- shaming) jedan je od načeščih oblika internetskog nasilja.

Današnje društvo kao zlatni standard ljepote stavlja mršavost, a oni koji nemaju takav oblik tijela često bivaju ismijavani i osjećaju se manje vrijednima. Nasilje, osim što je okrutno i štetno, može potaknuti pad samopoštovanja i dovesti do razvoja poremećaja hranjenja. 

Facebook, Twitter, Instagram, Snapchat, i Fiddleboodler (neki još uvijek manje poznati u Hrvatskoj), prepuni su primjera gdje ljudi objavljuju svoje slike i odmah bivaju zlostavljani od strane čak 50 miljardi internetskih „trolova“ čiji je cilj učiniti živote ljudi neugodnim. 

Posramljivanje izgleda tijela: Što je to i zašto to radimo?

Jeste li se ikada zapitali koliko često nam se nameće ideja da trebamo drugačije izgledati?

Postalo je uobičajeno kritizirati dijelove svog tijela kao neke vrsta povezivanja s prijateljima – ako svi mrzimo svoje tijelo  na neki ćemo se način osjećati povezano s drugima. Časopisi svakodnevno daju savjete o „trenutnom“ gubitku kilograma i sakrivanju „nesavršenosti“. Međusobne poruke i one iz medija impliciraju da bismo se trebali željeti promijeniti te težiti ka mršavijem, manjem i tanjem izgledu. Ukoliko mi to ne želimo, upadamo u rizik da postanemo metom nečijih body-shaming komentara.

Posramljivanje izgleda tijela manifestira se na više načina:

1)      Kritiziranjem vlastitog izgleda i usporedbom s drugima (npr. „Ružnija sam od nje.“, „On je snažniji i privlačniji od mene.“, „Imam preširoka ramena.“)

2)      Kritiziranjem tuđeg izgleda pred njima samima (npr. „S takvim bokovima nikad nećeš naći dečka.“)

3)      Kritiziranjem tuđeg izgleda bez njihova znanja (npr. „Jesi li vidjela što je danas obukla? Ne stoji joj dobro.“ „Bar ne izgledaš kao ona!“)

Kako god se manifestiralo, često dovodi do uspoređivanja i osjećaja srama te održava ideju da se ljudi trebaju prosuđivati isključivo prema tome kako izgledaju.

Što možemo/možete učiniti:

Utvrdite tko u vašem životu ima pozitivnu sliku o tijelu, ili čak onu neutralnu. Razmislite o ljudima koji vole svoje tijelo zbog onog što ono može učiniti, te onih ljudi koji odbijaju komentirati tuđi izgled. Provođenje vremena s takvim ljudima može biti od velike pomoći kako biste svoje tijelo – i druge – gledali pozitivnije.

Suprotstavite se onima koji propagiraju trend posramljivanja izgleda tijela. Što prije postanete svjesni vlastitog body-shaming ponašanja, počet ćete ga i više zamjećivati kod svojih prijatelja, obitelji i suradnika. Razgovarajte s njima. Raspravite zašto vam to smeta i pomozite im shvatiti kako to može biti negativno.

Pronađite nešto (ili više toga!) što VOLITE na svom tijelu.  Svjedoci smo čestih reklama o tome kako povećati svoje trepavice i postići bjelije zube,  a rjeđe onih koje slave ili ističu ono što imamo i čime smo zadovoljni. Možda, iako ste nesigurni u izgled svog tijela, obožavate novu frizuru koju ste otkrili. Možda ste otkrili koliko se osjećate jačima uz balansiranu prehranu. Pronađite nešto fizičko ili ne fizičko što vas čini VAMA i slavite to svaki dan.

Tekst preuzet s portala Bea, Centar za poremećaje hranjenja

Dijelovi teksta preuzeti sa: 

https://www.nationaleatingdisorders.org/blog/body-shaming-cyberbullying;
http://www.bodyshaming.org/definition.html;
https://www.waldeneatingdisorders.com/body-shaming-what-is-it-why-do-we-d

Photos courtesy of Pixabay