Svjetski dan bubrega

12. ožujka

O zdravlju bubrega treba misliti i voditi brigu. Bubrezi su složeni, parni organi, nalik grahu, veličine šake. O njima uvelike ovisi naše dobro zdravlje i život. 

Bubrezi obavljaju zadatak održavanja krvi čistom i kemijski uravnoteženom. Procesiraju krv te odvajaju otpadne tvar i vodu koje čine sastavni dio urina koji se zadržava u mokraćnom mjehuru prije eliminacije iz organizma.

Otpadne tvari u krvi nastaju tijekom metabolizma raznih tkiva, a potječu i iz hrane koju jedemo. Tijelo iz  hrane uzima hranjive tvari, a otpadne tvari se transportiraju u krv.
Funkcija bubrega jako je važna jer se u njima odvija uklanjanje spomenutih otpadnih tvari. Ako bubrezi ne funkcioniraju kako treba, otpadne tvari se nakupljaju u krvi i mogu naškoditi našem tijelu.

Do zatajenja bubrega najčešće dolazi zbog dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze. Bubrežne bolesti su česte,ozbiljne, ali i lječive. Bubrežnih bolesti i njihovih kliničkih manifestacija je više, a simptomi ovise o brzini nastanka i stadiju bubrežnog oštećenja.

Savjeti za zdravlje bubrega:

  • krećite se i budite aktivni
  • redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi
  • kontrolirajte krvni tlak
  • jedite zdravo i uravnoteženo
  • kontrolirajte tjelesnu težinu
  • ne dosoljavajte hranu, a unos soli smanjite na 5 – 6 grama dnevno
  • izbjegavajte konzerviranu, zamrznutu gotovu hranu i fast food
  • održavajte zdrav unos tekućine – preporuka je 6 – 8 čaša dnevno
  • ne pušite
  • ne uzimajte lijekove bez stručne kontrole i upute
  • provjerite funkciju svojih bubrega imate li jedan ili više rizičnih čimbenika: povišen arterijski krvni tlak, dijabetes, prekomjerna tjelesnu težinu, ako ste stariji 50 godina, ako u obitelji postoje slučajevi oboljenja bubrega ili ako ste slabokrvni

Ove smo godine obilježili 15. po redu Svjetski dan bubrega. Kampanju pod geslom „Zdravlje bubrega za svakog i svugdje“ – od prevencije do detekcije“ organiziralo je Hrvatsko nefrološko društvo, Međunarodna federacija zaklada za bubrege i Hrvatska udruga Transplant. Organizatori su namjeravali provesti javnozdrastvenu akciju, u desetak hrvatskih gradova, s ciljem osvještavanja građana o važnosti prevencije bubrežnih oboljenja. Sve akcije su otkazane zbog trenutne zabrane okupljanja na javnim mjestima.

U prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora upozorili su da sve više ljudi pati od nekakvog oblika bubrežnih oboljenja. Glavni uzroci oboljenja bubrega su šećerna bolest, povišen arterijski tlak i pretilost. Stoga, navedeno treba držati pod kontrolom. Također, treba smanjiti uporabu protupupalnih lijekova koji uzrokuju oštećenja na bubrezima.

U svijetu čak 10 posto populacije ima nekakav oblik kronične bolesti bubrega (KBB) koja uzrokuje oko 2,4 posto smrtnih slučajeva. U Hrvatskoj ne postoji službeni registar oboljelih od KBB, ali se kao uzorak uzima broj mortaliteta i hospitaliziranih pacijenata s bubrežnim infekcijama.

Hrvatska je jedna od vodećih zemalja po broju transplatacija bubrega. Iako je nakon transplatacije bubrega moguć sasvim normalan život, iz Ministarstva zdravlja upozoravaju kako je njihov primaran plan osvjestiti čovjeka o njegovom zdravlju kako bi se razne bolesti preventirale.

Valja poslušati ono važno upozorenje naših djedova i baki:“Sinko, nemoj sidit na ‘ladno, prehladit ćeš bubrege“, jer u svakom slučaju bolje spriječiti (sjesti na „toplo“) nego lječiti.

Tomislav Parlov

Vrata zdravlja