Ova je sezonska bolest uzrokovana virusom influence. Inkubacija (vrijeme od trenutka kada je organizam izložen virusu do trenutka pojave simptoma) iznosi jedan do četiri dana, najčešće 48 sati.
Od ostalih uobičajenih virusnih infekcija dišnih puteva (najčešće prehlade), gripa se razlikuje po naglom, burnom početku i razvoju simptoma (unutar tri do šest sati). Gripu karakteriziraju visoka tjelesna temperatura (38oC i više), glavobolja, opća malaksalost, bolovi u mišićima, drhtavica. Kasnije se javljaju respiratorni simptomi: suhi kašalj, grlobolja, sekrecija iz nosa i konjunktivitis koji u većini slučajeva spontano prolaze unutar sedam dana (kašalj može potrajati i duže, također i umor, čak nekoliko tjedana). Uz navedeno, mogu se pojaviti i mučnina, povraćanje, mekše stolice, češće kod djece. Dok od prehlade većina ljudi oboli i po nekoliko puta godišnje, gripa je sezonska bolest od koje se najčešće oboli jednom godišnje, u hladnijem razdoblju godine. Gripa je opasnija jer može izazvati i ozbiljne komplikacije, pogotovo u starijih osoba ili kroničnih bolesnika.
Virus gripe na svojoj površini ima proteine H i proteine N (po proteinu hemaglutininu i proteinu neuraminidazi) pomoću kojih virus ulazi u stanicu domaćina, preuzima kontrolu nad njom i umnožava se. Tri su tipa virusa gripe – tip A, B i C. Prema podvrstama samih proteina H i N razlikujemo daljnje podtipove virusa. Uzročnik bolesti kod ljudi najčešće je virus tipa A (podtip H1N1, te H3N2) ili tip B, dok je tip C rjeđi i zbog blage kliničke slike manje važan.
Virus gripe sklon je mutiranju pa često nastaju sojevi koji su otporni na imunitet i antitijela stvorena u našem organizmu pri prethodnom kontaktu s nekim drugim podtipom virusa gripe. Ta je karakteristika virusa gripe razlog tolike učestalosti, raširenosti kao i potrebe za cijepljenjem svake godine. Osnovni put prijenosa virusa gripe je kapljični. Virus gripe izlučuje se kašljanjem, kihanjem, govorom, prenosi se udisanjem čestica zraka u kojima je koncentriran virus (nakon kihanja, kašljanja ili govora oboljele osobe), direktnim kontaktom sa zaraženom osobom i preko zaraženih predmeta (primjerice, kvaka, rukohvata, telefonskih slušalica, prekidača za svjetlo i sl.).
Osobito pogodni za širenje virusa gripe su zatvoreni i grijani prostori.
Odrasla osoba zarazna je dan prije simptoma bolesti i tri do pet dana od početka bolesti, djeca do sedam dana, u rijetkim slučajevima i dulje vrijeme, do dva tjedna.
Liječenje gripe uglavnom je simptomatsko, što znači da se preporuča mirovanje, uzimanje tekućine (obilno, zbog visoke temperature), uzimanje lijekova protiv temperature (prednost dati lijekovima na bazi paracetamola i ibuprofena) i lijekova protiv kašlja, po potrebi.
Starije osobe ili kronični bolesnici obavezno bi se trebali javiti svom liječniku ukoliko dođe do komplikacija bolesti. Također, ukoliko simptomi gripe potraju ili se pogoršaju, ukoliko je prisutna jaka grlobolja uz povećane limfne čvorove na vratu, uz produktivni kašalj ili bolove u prsnom košu, povraćanje, poremećaje svijesti ili se pojavi osip, svakako je potrebno javiti se obiteljskom liječniku.
Kao najbolju prevenciju gripe savjetujemo izbjegavanje bliskih kontakata s bolesnim osobama, redovito i temeljito pranje ruku, prakticiranje zdravih životnih navika (posebno zdrave i uravnotežene prehrane s dovoljnim unosom tekućine i dovoljno tjelesne aktivnosti na svježem zraku), izbjegavanje zatvorenih i zagušljivih grijanih prostora, upravljanje stresom, provjetravanje prostorija u kojima boravimo i cijepljenje. Propisivanje antibiotika u nadležnosti je obiteljskog liječnika ili specijalista, a ono se preporuča samo u slučaju pojave teškim komplikacija, najčešće upale pluća.
Cijepljenje protiv gripe smanjuje pobol, učestalost komplikacija, potrebu za bolničkim liječenjem oboljelih i ukupnu smrtnost. Provodi se jednom godišnje od listopada do siječnja, u ambulantama obiteljskog liječnika odnosno pedijatra (ukoliko je u pitanju dijete) ili u Zavodima za javno zdravstvo. Preporuča se pacijentima starijim od 65 godina, trudnicama i dojiljama, kao i kroničnim bolesnicima, prvenstveno bolesnicima sa srčanim i krvožilnim bolestima, kroničnim plućnim bolesnicima, bolesnicima s bolestima jetre ili bubrega i bolesnicima s endokrinološkim poremećajima poput šećerne bolesti, hematološkim bolestima i svim osobama s oslabljenim imunološkim sustavom bilo zbog bolesti ili lijekova.
Cijepljenje se preporuča i zdravstvenim djelatnicima kao i svim osobama koje su profesionalno u kontaktu s visoko rizičnim skupinama. Izbjegava se cijepljenje djece mlađe od šest mjeseci, akutno bolesnih osoba, osoba alergičnih na proteine jaja, kao i oni koji su tijekom prethodnih cijepljenja reagirali pretjeranom reakcijom. Cjepivo je vrlo sigurno, a najčešće komplikacije cijepljenja su crvenilo, oteklina i bolnost ubodnog mjesta te kratkotrajna reakcija u vidu blago povišene tjelesne temperature. Alergijske reakcije su rijetke. Treba napomenuti da od cjepiva ne možemo dobiti gripu (ono sadrži samo pojedine površinske proteine virusa gripe ili njegove ovojnice koji potiču naš imunološki odgovor, ali ne mogu izazvati gripu). Učinkovitost cjepiva nije 100%, već nekih 80% zbog čestih mutacija virusa.
Danas su u primjeni i protuvirusni lijekovi (najčešće oseltamivir) koji sprječavaju razmnožavanje virusa gripe. Isti se moraju primijeniti unutar 48 sati od pojave prvih simptoma kako bi bilo učinkoviti.
Prehladu uzrokuju brojne skupine respiratornih virusa, najčešće rinovirusi. U prehladi su puno izraženiji simptomi gornjeg dišnog sustava (grlobolja, rinoreja, kihanje, začepljenost nosa, blaga malaksalost), a manje su prisutni opći simptomi. Temperatura je najčešće normalna. Prehlada je značajno blaža, prolazi uglavnom bez komplikacija ili s manjim komplikacijama poput upale sinusa ili upale unutarnjeg uha.
Premda gripa u većini slučajeva prolazi spontano, treba ju shvatiti ozbiljno. Svake godine zaslužna je za pola milijuna smrti u svijetu, a čak tri do pet milijuna oboljelih ima kompliciran i teži tijek bolesti. Najčešće komplikacije koje se javljaju, češće su u starijih, djece, kroničnih bolesnika i osoba narušenog imunosnog odgovora, vezane su uz dišni sustav i javljaju se u vidu bronhitisa ili upale pluća, ali mogu zahvatiti i središnji živčani sustav i/ili izazvati pogoršanje prije postojećih kroničnih bolesti.
Lorena Bosnar dr. med.
Photos courtesy of Pixabay