Priča Auguste Deter, prve osobe kojoj je dijagnosticirana Alzheimerova bolest.
Često puta u životu poželjeli smo zaboraviti određene događaje i osobe. Zazivali smo demenciju kako bi se lakše nosili s različitim životnim okolnostima No, svima nam je vrlo dobro poznata ona stara izreka:“Pazi što želiš, možda ti se i ostvari.“
Auguste Deter je davne 1906. godine izjavila: “Izgubila sam se, toliko imam za kazati“. Naime, ona je prva žena oboljela od demencije, kasnije nazvane Alzheimerove bolesti. Prvi znakovi bolesti kod Auguste iskazali su se u gubljenju pamćenja, problemima sa spavanjem, pisanjem, čitanjem i dezorijentiranošću. Također, Augustin suprug „platio je danak“ bolesti. Auguste ga je, pod utjecajem iskrivljenih fantazija, lažno optužila za preljub što je njenog supruga nagnalo da je smjesti u frankfurtsku „Instituciju za mentalno oboljele i epileptičare“. Njen slučaj preuzeo je doktor neuropatologist i psihijatar Aloysus Alzheimer, prema kojem je Alzheimerova bolest i dobila ime.
Kako bi ustanovio u kojem je stadiju demencije, doktor Alzheimer je Auguste ispitivao sasvim uobičajna pitanja. Na pitanje kako joj je ime, Auguste bi dala točan odgovor. Kad bi joj Alzheimer postavio pitanje kako joj je suprugovo ime, ona bi odgovorila:“Auguste“. Također, oboljela je imala problem s prepoznavanjem objekata i često je vodila zbunjujuće dijaloge. Preminula je 1906. godine, nakon pet godina boravka u instituciji.
Doktor Aloysus Alzheimer, koji je u međuvremenu prešao raditi u minhensku bolnicu, preuzeo je zapise Augustinine bolesti i tako došao do značajnih otkrića. Posebnim tehnikama u kojima je koristio boje otkrio je amiloide u obliku fibrila u neuronima. Laički napisano, otkrio je abnormalnosti u dijelu mozga koji je odgovoran za pamćenje, prosuđivanje, razmišljanje i govor. Takve abnormalnosti karakteristične su za osobe u osmom desetljeću života.
Alzheimerova bolest je neizlječiva i sastoji se od tri faze:
- Početni stadiji: oštećeno pamćenje za svježe događaje, otežana je orijentacija u prostoru, osoba ima poteškoće s vožnjom automobila.
- Umjereni stadiji: oboljela osoba često zna zalutati, otežano se skrbi o sebi i ima poteškoće u govoru. Također, prisutan je gubitak naučenih sposobnosti kao npr. sposobnosti kuhanja.
- Teški stadiji: osoba ne prepoznaje svoje najbliže, nije sposobna kontrolirati fiziološke potrebe, ima problema sa snom i nepokretna je. Često se, u ovom stadiju, mogu pojaviti epileptični napadaji.
Kako bi se usporila progresija bolesti, koja se najčešće dijagnosticira s oko 65 godina starosti bolesnika, koristi se medikamentozna terapija odnosno antidementivi.
Da je Auguste Deter živa, ustanovili bi joj „Rani početak bolesti“ koji se dijagnosticira kod samo
kod 10 posto oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Novinar: Tomislav Parlov
Photo courtesy of Pixabay
