Osobe koje boluju od depresije mogu se često osjećati kao da su u svojoj borbi usamljene i tada je važno znati kako prići toj osobi i pružiti joj primjerenu podršku.
Kako prepoznati depresivnu osobu?
Važno je biti upoznat sa simptomima depresije kako bismo ih mogli prepoznati kod osobe te joj znali pristupiti i pružiti primjerenu podršku. Jedan od najočitijih simptoma depresije je sniženo raspoloženje. Osoba koja je depresivna može se osjećati bezvoljno, beznadno, umorno i imati gubitak energije i interesa za sve pa i za njoj omiljene aktivnosti. Jedan od simptoma depresije je anhedonija, odnosno nemogućnost da se doživi zadovoljstvo. Iako je sposobnost da se dožive pozitivne emocije smanjena, osoba može doživjeti povećane negativne emocije, osobito ljutnju pa tako osoba može postati izrazito razdražljiva. Također prisutni simptomi su: anksioznost, uznemirenost, tjeskoba, strah, krivnja, tuga, žalost i briga.
Osoba koja je u depresiji može se osjećati i ponašati izrazito osjetljivo. Depresija otežava način na koji razmišljamo i doživljavamo svijet oko sebe na puno načina. Utječe na koncentraciju i pamćenje. Osoba može biti sklona zaboravljanju stvari, pamtiti slabije neke sadržaje, imati teškoće u donošenju odluka i smetnje koncentracije. Depresija utječe na način na koji osoba razmišlja o sebi, svojoj budućnosti i svijetu. Vrlo malo osoba koje su depresivne osjeća se dobro u vezi sa sobom, već imaju tendenciju osjećati se inferiorno i bezvrijedno ili manje vrijedno. Osoba u depresiji zaokupljena je svojim tegobama, pesimistična (sve joj djeluje beznadno).
Kada je osoba depresivna mijenja se njeno osnovno, uobičajeno ponašanje. Mnogo manje se uključuje u aktivnosti koje je prije činila ili u kojima je prije uživala, budući da joj se sve čini kao da zahtjeva veliki napor.
Ponašanje depresivne osobe prema drugim ljudima također se može promijeniti. Osoba ima tendenciju manje se uključivati u aktivnosti s drugima, može se naći u konfliktu s drugima te može doći do socijalnog povlačenja. Ukoliko osoba postane vrlo anksiozna, može početi izbjegavati susrete s drugima. Kod nekih depresivnih osoba može se javiti povišena psihomotorika jer im je teško opustiti se, ne mogu sjediti mirno te žele učiniti nešto, ali ne znaju što i kako.
Kod nekih osoba može se pak, javiti izrazito usporena psihomotorika u vidu usporenih kretnji i govora, usporenih misli. Depresivnim osobama često se sve čini „teško“1.
Osim toga, neki od simptoma depresije su povećanje ili smanjenje take i posljedično tjelesne težine, poteškoće sa spavanjem u vidu nesanice ili previše spavanja te naposljetku često razmišljanje o smrti.
Za dijagnozu depresije, kod osobe mora biti prisutno pet ili više simptoma, od kojih jedan mora biti sniženo raspoloženje ili anhedonija2.
Kako pružiti primjerenu podršku osobi koja boluje od depresije?
Katkada zna biti teško naći prave riječi za uputiti osobi koja boluje od depresije. Ono što je važnije od davanja savjeta pažljivo je, aktivno slušanje, prisutnost. Sam razgovor može i ne mora pomoći.
Ohrabrite osobu koja je u depresiji da razgovara o svojim osjećajima te ju pri tome slušajte bez (pr)osuđivanja. Budući da depresivne osobe imaju tendenciju povlačiti se od drugih ljudi i izolirati se, možda će biti potrebno da više puta izrazite toj osobi svoju zabrinutost i želju za slušanjem.
Budite strpljivi, puni razumijevanja i nemojte odustati nakon jednog ili dva neuspjela pokušaja razgovora. Možete započeti razgovor o depresiji s osobom na način da joj kažete: „U posljednje vrijeme sam zabrinut/a za tebe, primijetio/la sam da si drugačiji/a nego si bio/la prije i pitao/la sam se kako si?“ Kada Vam se osoba povjeri, možete ju pitati „Kada si se počeo/la osjećati tako?“, „Je li se nešto dogodilo zbog čega si se počeo/la tako osjećati?“, „Kako ti mogu najbolje pružiti podršku u ovom trenutku?“, „Jesi li razmišljao/la potražiti pomoć?“ „Čak i ako ne razumijem točno kako se osjećaš, želim da znaš da nisi sam/a, da brinem o tebi, želim ti pomoći i biti uz tebe u teškim trenucima.“
Osobi koja je u depresiji važno je ponuditi podršku, razumijevanje, ohrabrenje i nadu. Ono što ne pomaže je umanjivanje ili poricanje problema. Npr. kad osobi koja boluje od depresije kažemo nešto poput: „Sve je to u tvojoj glavi“, „Trgni se“, „Svi imaju teške vremenske periode“, „Pokušaj misliti pozitivno“ i sl. Ukoliko mislite da osoba pokazuje naznake suicidalnih misli ili namjera, razgovarajte otvoreno s njom o svojoj zabrinutosti i potražite profesionalnu pomoć odmah!
Izrazito je važno da ohrabrite osobu koja boluje od depresije da potraži stručnu pomoć. Zbog niske razine energije i motivacije depresivnoj osobi može biti teško čak i dogovoriti sastanak ili pronaći stručnu osobu kojoj bi se obratili, možete ponuditi osobi koja je u depresiji pomoć u pronalasku liječnika ili psihoterapeuta i ići zajedno s njom na prvi sastanak. Ohrabrite osobu da napiše svoje simptome i tegobe koje će reći stručnoj osobi te joj pri tome možete i reći neke stvari koje ste vi zapazili. Pomozite depresivnoj osobi da redovito ide na dogovorene sastanke i da se pridržava tretmana. Možete predložiti osobi da se zajedno s vama uključi u grupnu podršku za depresiju gdje biste se mogli međusobno ohrabrivati, dijeliti iskustva te davati i primati savjete vezano za suočavanje s depresijom. U redu je ponuditi pomoć i u nekim svakodnevnim aktivnostima koje mogu biti teške osobi koje boluje od depresije, primjerice u kućanskim poslovima. Ohrabrite depresivnu osobu da se uključi u neke aktivnosti, poput gledanja filma, odlaska na večeru, šetnje… Budite strpljivi i nemojte ju prestati pitati nakon neuspjelog pokušaja. Budite toj osobi primjer i ohrabrite ju da brine o svom zdravlju tako što ćete vi to činiti, zadržite pozitivan način razmišljanja, hranite se zdravo, izbjegavajte upotrebu alkohola i droge, vježbajte, potražite podršku i dr. Važno je da budete strpljivi, za oporavak od depresije potrebno je vrijeme te stoga nemojte očekivati od osobe koja boluje od depresije da učini mnogo u vrlo kratkom vremenu3.
Za kraj, slijedi citat psihijatra Karla Menningera: „Ljubav liječi ljude – i one koji je daju i one koji je primaju.“
Tanja Stokanović
Literatura:
1Gilbert, P. (2009). Overcoming Depression: A self- help guide using Cognitive Behavioural. London: Little, Brown Book Group.
2Fried, E. I. i Nesse, R. M (2015). Depression sum-scores don’t add up: why analyzing specific depression symptoms is essential. BMC Medicine, 13(1), 72–83.
3Smith, M., Robinson, L. i Segal, J. (2020). Helping someone with depression. Preuzeto 13. studenog, 2020, sahttps://www.helpguide.org/articles/depression/helping-someone-with-depression.htm
Photo courtesy of Pixabay
