Stres je teško izbjeći pa je najbolje što možemo učiniti naučiti nositi se s njime. Način na koji to činimo čini razliku između onih koji stresu usprkos ostaju stabilni od onih koji obolijevaju, nezadovoljni su, rastreseni, neučinkoviti i slično.
Neka razdoblja života stresnija su od drugih, neki dani također. Nekad te stresove možemo predvidjeti, nekad dođu iznenada, bez najave.
Primjerice, znamo li da sutra imamo važan razgovor na poslu, da moramo dovršiti posao koji već duže vrijeme izbjegavamo, da moramo održati važno predavanje ili dobivamo važne goste ovaj vikend, možemo se pripremiti za taj stres. Kako?
Najvažnije je ne dopustiti da nas preplave negativni osjećaji i uhvati panika. Vrlo je lako ‘otklizati’ u bespomoćnost i ulogu žrtve no, uvijek postoji ono nešto što u datoj situaciji možemo. U nastavku teksta navest ćemo neke strategije korisne kada nam je stres ‘za vratom’.
Briga o sebi
O sebi najčešće krenemo voditi brigu kad se ozbiljnije
razbolimo ili suočimo s nekom teškoćom. Preventivno to čini samo manji broj
ljudi premda je riječ o čimbeniku koji u mnogome određuje našu otpornost u
životu. Kada nas zadesi stresan dan, tek tada ne pomišljamo na brigu o sebi, a
upravo tada ona je najvažnija. Od automobila koji ima gorivo na rezervi nećemo očekivati
da tako odradi zahtjevnu utrku, ne bismo to smjeli očekivati niti od sebe. Stres
osjećamo kada trenutna ili predstojeća aktivnost ili okupiranost nadmašuje naše
energetske potencijale i stoga je važno da to prepoznamo na vrijeme i da pratimo
svoje potrebe i obnavljamo energiju.
Briga o sebi ne mora biti ni zahtjevna niti dugotrajna aktivnost. To može biti
izlazak u šetnju, pauza od pet minuta uz omiljeni napitak (kavu ili čaj na
primjer), slušanje omiljene glazbe ili cvrkuta ptica u parku, meditacija ili
molitva, ples, lagana ili pak žustra i kratka tjelovježba, bilo koja aktivnost
koja nas opušta, veseli i puni naš spremnik z gorivom.
Usporavanje, disanje
Kada smo pod stresom ili ga predviđamo često krenemo disati plitko, a da toga nismo svjesni. Vježbe usmjerenog, dubokog disanja izvrstan su alat za suočavanje sa stresom. Tijekom dana svi bismo trebali barem nekoliko puta usporiti, zastati i prodisati par minuta odnosno napraviti nekoliko kratkih vježbi dubokog disanja. To je zdrava navika, posebno djelotvorna u dane kada očekujemo povećanu razinu stresa jer smiruje, povećava opskrbu kisikom, oslobađa napetost i tjeskobu izazvanu stresom i negativnim mislima.
Pozitivan, afirmativan samogovor
Nakon misli slijedi osjećaj. Imamo li sklonost negativnim mislima odnosno negativnom samogovoru vjerojatnije je da ćemo se i osjećati lošije i pružiti slabiji odgovor na stresnu situaciju. Npr. ako na misao o tome što nam predstoji krenemo misliti „ja to ne mogu“, „to je previše za mene“, „zašto uvijek ja’“ i sl. stavljamo se u poziciju nemoći, gubitka kontrole. S druge strane, ukoliko na situaciju odgovorimo pozitivnim, afirmativnim mislima i samogovorom tipa „ja to mogu“, „vjerujem u sebe“, „imam snage za to“ i sl. osnažujemo se iznutra i vraćamo samopouzdanje.
Planiranje
Jedan od češćih uzroka stresa je mnoštvo obaveza i zadataka i osjećaj preplavljenosti zbog takve situacije. Dobrom organizacijom i planiranjem aktivnosti preveniramo takve situacije, samim time i pojavu stresa. Važno je ne zatrpavati raspored obavezama kojima bismo se previše opteretili i prenapregnuli – jer tada dolazi do stresa i do „pucanja“.
Alternativa lošem scenariju
Kada smo pod stresom lako ‘prokližemo’ u negativne misli. Umjesto toga, savjetujemo da za svaku negativnu misao pronađemo pozitivan pandan, pozitivnu alternativu. Npr. za misao „nisam spremna, sigurno će me pitati nešto što ne znam“ valja pronaći pozitivnu alternativu poput „trudila sam se i učila i puno toga naučila, velika je vjerojatnost da će me pitati nešto što znam“.
Biram umjesto moram
Puno moranja stvara stres no, skloni smo pod „moram“ staviti i ono što zapravo ne moramo. Puno toga biramo raditi, želimo napraviti, hoćemo. Naravno, ne svaki dan s istom energijom. Važno je da smo toga svjesni jer moranje nas odvlači u nemoć i time stvara veći stres.
Pozitivno okruženje
Ne kaže se bez razloga „s kim si – takav si“. Ako smo okruženi osobama koje su nervozne, užurbane, uvijek u petoj, vjerojatno ćemo i mi podleći tom ozračju. Zato je važno, kada je moguće, birati svoje okruženje, ljude s kojima ćemo provoditi svoje vrijeme, dijeliti dobro i loše. S osobama vedra duha, optimističnim, toplim i poticajnim ljudima lakše je i ljepše ići kroz život.
Pomoć i podrška
Kada osjećamo pritisak zbog nečega s čim se nosimo ili što je pred nama, dobro je potražiti podršku i pomoć, bilo onu prijatelja i bliskih osoba, bilo stručnu. Problem postaje manji kad se podijeli, osim toga, dobivamo priliku za drugačije viđenje situacije, za što sami ponekad nemamo kapaciteta.
Stres se događa uistinu svakome. I psihijatri i psihoterapeuti i drugi stručnjaci za mentalno zdravlje ponekad zatraže pomoć i podršku.
Image by fernando zhiminaicela from Pixabay
