Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda ovaj dan obilježavamo svake godine 11. veljače. Ciljevi obilježavanja ovog dana su:
- promicanje ravnopravnog sudjelovanja djevojaka i žena u obrazovanju, usavršavanju, radu i donošenju odluka u znanosti;
- eliminacija svake diskriminacije žena, uključujući onu u području obrazovanja i zapošljavanja te premošćivanje pravnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih barijera kroz poticanje razvoja obrazovnih politika i programa, uključujući školske kurikulume s ciljem poticanja većeg sudjelovanja žena i djevojaka,
- promocija razvoja karijere u znanostima i prepoznavanja postignuća žena u znanosti.
Prema istraživanju Eurostata, udio žena u znanosti u Hrvatskoj 2017. godine bio je 46 posto, a to znači da je Hrvatska po udjelu žena u znanosti na 10. mjestu u Europskoj uniji. Prema podacima UNESCO-vog Zavoda za statistiku 2018. godine, tek 30% svih ljudi zaposlenih u znanosti na svijetu činile su žene. Prema istom istraživanju Eurostata, udio žena u znanosti u Hrvatskoj 2017. godine bio je 46 posto, a to znači da je Hrvatska po udjelu žena u znanosti na 10. mjestu u Europskoj uniji.
Tijekom povijesti žene su nailazile na razne prepreke u stjecanju obrazovanja. Npr. Elizabeth Blackwell, prva žena koja je završila medicinu, diplomirala je tek 1849, a žene su se smjele upisivati na Oxford tek nakon 1920. U Hrvatskoj su se prve žene uspjele upisati na fakultet nešto ranije – 1901. godine, i to na Mudroslovni (danas Filozofski) fakultet. Međutim, iako su formalno smjele na fakultet, žene nisu imale jednaku mogućnost pristupiti obrazovanju kao muškarci o čemu svjedoče biografije mnogih znanstvenica.
Rosalind Franklin (1920–1958), primjerice, otkrila je strukturu DNA. Nobelovu nagradu za to otkriće nije dobila ona već njeni kolege, Crick, Watson i Wilkins. U udžbenicima se navodi kako je Charles Babbage izumio analitički stroj. Međutim, izumila ga je Ada Lovelace (1815–1852), britanska matematičarka i analitičarka, a Babbage je njeno otkriće jednostavno pripisao sebi. Marie Klodowska Curie umalo je doživjela istu sudbinu, a sličnih je primjera još podosta, za mnoge se još uvijek ne zna.
Iako su se tek prije nešto više od 100 godina izborile za obrazovanje, žene su danas u Hrvatskoj zastupljenije u obrazovnim ustanovama. Prema DataThrills postotak žena upisanih na fakultete iznosi 56%, premda još uvijek znatno manje djevojaka studira na tzv. STEM fakultetima. Npr. na zagrebačkom FER-u 20% svih studenata čine djevojke, dok je omjer žena i muškaraca na FSB-u 1:6. a slična je situacija i na ostalim sveučilištima i učilištima.
Takav omjer rezultat je društvene klime u kojoj se tehničke znanosti i inženjerstvo smatraju primarno muškim zanimanjima zbog čega se djevojke osjećaju nedovoljno kompetentnima i motiviranima upisivati tehničke fakultete i baviti se znanošću i inženjerstvom.
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi