Sexting je kovanica nastala od dviju engleskih riječi: sex (seks) i texting (dopisivanje), a podrazumijeva slanje ili primanje seksualiziranih sadržaja, odnosno fotografija i/ili videozapisa digitalnim putem, putem računala ili mobitela.
Među mladim ljudima popularno je gotovo non-stop dopisivanje i razmjena fotografija i/ili video uradaka/zapisa. Naizgled bezazlena aktivnost krije mnoštvo rizika i stoga je važno je da s njima budu upoznati i roditelji i djeca/mlade osobe.
Na primjer, među mladima, vrlo popularan Snapchat omogućava korisniku “brisanje” razmijenjenog sadržaja koji nakon što ih primatelj pogleda “nestaje” što korisnike potiče na slanje/razmjenu svakakvih sadržaja, uključujući i one seksualizirane. Nestanak tih sadržaja daje im osjećaj sigurnosti koji nije racionalno utemeljen. Naime, svaki je sadržaj moguće snimiti (npr.screenshotom), pohraniti ili dijeliti dalje. Pošiljatelj dobiva povratnu obavijest da je primatelj napravio screenshot fotografije, ali nema mogućnost daljnjeg upravljanja sadržajem koji je poslao. Ako je riječ o sadržaju (tekstu, fotografijama ili video materijalu) koji osoba pošiljatelj ne želi dijeliti – nastaje problem.
Sexting je moguć i na WhatsAppu, aplikaciji koja je jednako popularna među djecom i mladima. Na Whappu je problem sextinga još je izraženiji jer razmijenjeni sadržaji ostaju trajno zabilježeni. Uz mogućnost stvaranja grupa širenje sadržaja još je lakše izvedivo i manje pod kontrolom pošiljatelja.
Sextortion je kao i sexting, kovanica nastala od dviju engleskih riječi: sex (seks) i extortion (ucjena, iznuđivanje). Sextortion podrazumijeva da počinitelj, osoba u čije su ruke dospjeli sporni sadržaji (fotografije, video materijali) prijeti svojoj žrtvi da će ih širiti dalje i tako je kompromitirati i stvoriti niz problema u društvu, u obitelji, na poslu.
Roditelji i odrasle osobe trebale bi biti informirane o ovom problemu i opetovano upozoravati djecu i mlade osobe na rizike ovakvog ponašanja, poticati ih da se odupru skidanju pred kamerama, selfijima bez odjeće i slanja istih svojim partnerima/icama, prijateljima ili sl. vjerujući da će iste sadržaje vidjeti isključivo osoba kojoj su poslali.
Nerijetko se dogodi da nakon prekida jedna strana iz osvete objavi kompromitirajući sadržaj o drugoj strani ili to napravi treća strana iz ljubomore ili nekog trećeg razloga. Još je veća opasnost kad takve sadržaje šaljemo nepoznatim osobama, čak i poznanicima. Valja uvijek imati na umu – ti sadržaji ne nestaju. Uvijek postoji mogućnost da završe u rukama zlonamjerne osobe.
Što učiniti ako se ipak dogodi da postanete žetva sextinga i sextortiona?
- obratiti se odrasloj osobi od povjerenja,
- kontaktirati podršku društvene mreže ili aplikacije na kojoj je sadržaj objavljen ili proslijeđen i podnijeti zahtjev da se sporan sadržaj izbriše,
- otići na policiju (MUP) i prijaviti počinitelja (svaki oblik elektroničkog nasilja je kažnjiv, a posebno je u pitanju maloljetna osoba),
- prijaviti problem na RED BUTTON MUP-a RH,
- zamoliti osobu koja je koja je u posjedu kompromitirajućeg sadržaja da ga izbriše i upozoriti je (ili više njih) da je svako daljnje prosljeđivanje protuzakonito.
Odrasle osobe, prvenstveno roditelji i nastavnici, s djecom trebaju otvoreno razgovarati o ovoj temi i opetovano ih podsjećati na to kako sve što se na internetu objavi ostaje zabilježeno i upozoravati ih na pravu prirodu ove pojave koja je u suprotnosti sa zabavom, kako to često doživljavaju djeca i mladi. Neodgovornim korištenjem možemo i sebi samima i nekome drugome ozbiljno naštetiti.
Do sad provedena istraživanja na ovu temu govore da cca 20% mladih ima iskustvo sa sextingom. Većina ih na to gleda kao na bezazlenu šalu, flert, samopromociju ili to pak čine pod pritiskom svojih vršnjaka, uglavnom nesvjesni mogućih posljedica.
Tekst preuzet s portala Praktičan život
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi