Što je to strpljivost i što znači biti strpljiv? Strpljivost je osobina (vrlina) koju posjeduje onaj koji smireno, bez uzrujavanja i ljutnje, podnosi teške životne okolnosti. Strpljiv pojedinac je osoba koja može prihvatiti poteškoću i ima dovoljno hrabrosti i snage za suočavanje s njom. Jedna od mnoštva izreka o strpljivosti glasi: “Od svih ratnika najjača su dva: vrijeme i strpljenje.“
U Bibliji se strpljivost često spominje.U njoj se strpljiva osoba opisuje kao ona koja trpi neku nevolju, ali ustraje i bori se imajući vjeru u Boga i neki određeni cilj.
I većina drugih religija i svjetskih filozofija strpljivost smatra uzvišenom i oplemenjujućom ljudskom osobinom. U Indijskim vjerskim spisima stoji zapisano „Nema zla goreg od ljutnje, ni vrline veće od strpljivosti.“ kao i „U strpljivosti nema ljutnje, u ljutnji nema strpljivosti.“.
Ljutnja se nalazi u temelju povrjeđivanja, agresije i okrutnosti, prema sebi i prema drugima. Razara unutarnji mir, odnose s drugima, povod je nesretnim okolnostima u osobnim odnosima, zajednici i društvu. Ljutnju gasi njeno osvještavanje, prihvaćanje i konstruktivno izražavanje.
U današnjem brzom svijetu lako se navući na brza rješenja i zadovoljenje potreba bez poštivanja prirodnog tijeka stvari koji podrazumijeva odgodu zadovoljstva, ustrajnost i strpljivost. Naša očekivanja brzih rješenja tiho su se provukla iz poslovnog svijeta u privatne sfere, odraslih, djece i mladih. Vrijednost vremena mjeri se u novcu, u postignućima koja su danas „na cijeni“.
Sve smo skloniji nerviranju ukoliko stvari ne idu željenim tijekom ili brzinom. Tada pokazujemo tipične znakove nestrpljivosti: „gubimo živce“, ljutimo se i postajemo netolerantni. Nestrpljive ljude doživljavamo kao nervozne, impulzivne, bezosjećajne, arogantne osobe, često ne primjećujući koliko smo često i sami takvi.
Umjesto da nam omogući da u kraćem vremenu obavimo više posla i dobijemo više vremena za odmor, obitelj, hobije i sl., suvremena tehnologija nametnula nam je nove obrasce i izbrisala granice profesionalnog i privatnog vremena. Dodatno opterećeni ne uspijevamo pomiriti nepomirljivo i tako potkopavamo svoje zdravlje, odnose, zadovoljstvo životom.
Razlozi zbog kojih postajemo nestrpljivi nisu izvan nas koliko god se nama činilo suprotno. (Ne)strpljivost je uvijek izbor. Osvijestimo li situacije koje su nam „okidači“ i razmislimo li o njima korak smo bliže tome da upravljamo sobom u bilo kojim okolnostima, umjesto da okolnosti upravljaju nama.
Dobar motiv za rad na strpljivosti niz je prednosti koje uživa strpljiva osoba: manje stresa, veća usredotočenost, bolji i kvalitetniji odnosi sa sobom i s drugima, povećano zadovoljstvo životom, bolje zdravlje, duševni mir, staloženost, razvoj empatije, donošenje pametnijih i mudrijih odluka, upravljanje konfliktima i dr. Kultiviranje ove osobine zahtijeva upornost i vrijeme.
Biti strpljiv ne znači biti pasivan, rezigniran, čekati. Upravo suprotno. Strpljivost podrazumijeva odgodu i razmišljanje te odluku kada i kako ćemo djelovati. Strpljiv čovjek nije impulzivan. Strpljivost podrazumijeva određenu razinu samokontrole, discipline, ne u smislu stege, reda, poslušnosti ili navike pokoravanju određenom poretku nego unutarnjem, vlastitom mjerilu.
T. Berry Brazelton, u knjizi „Disciplina: Brazeltonov pristup“ lijepo pojašnjava: „Disciplina je, nakon ljubavi, najvažniji dar koji roditelj može dati djetetu. Bit discipline je učenje, ne kažnjavanje. Disciplina je dugogodišnji proces u kojem se djetetu pomaže da razvije samokontrolu, ali strukturiranjem postojanih, obzirnih granica i pravila, roditelji pomažu djetetu oblikovati unutarnja mjerila koja će mu koristiti tijekom cijelog života“.
Strpljiv čovjek uživa u putovanju do cilja. Bez strpljivosti nema napretka, nema istinskih pomaka u životu, u privatnom životu i na poslu.
Problemi sa strpljivošću donose nove probleme, idu ruku pod ruku s poteškoćama s opuštanjem i usporavanjem tempa odnosno upravljanjem njime. Za sve što radimo u životu trebamo pokušati naći odmjerenu brzinu. To znači svoj pronaći svoju brzinu, svoj tempo, onaj pri kojem se osjećamo dobro, u ravnoteži, usredotočeni.
To možemo vježbati prakticiranjem strpljivosti u svakodnevnim situacijama (u redu u trgovini, u koloni na semaforu) i uvođenjem u život aktivnosti poput čitanja knjige, vrtlarenja, pecanja, šetnje, meditacije ili molitve, vježbanja yoge, aktivnog slušanja, mindfulnessa i sl.
Usvajanje i prakticiranje strpljivosti, kao i drugih dobrih navika, ne ide lako i preko noći. Za vježbanje strpljivosti potrebno imati strpljenja?! Zvuči kontradiktorno, ali nije. Vježba i u ovom slučaju čini majstora.
Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi