Optimalna vlažnost zraka u prostoru
Za osjećaj ugode u prostoriji i za zdravstvene dobrobiti važno je voditi računa o kvaliteti zraka, njegovoj temperaturi i vlažnosti. Vlažnost zraka u prostoru često se zanemaruje iz pukog neznanja o njenom utjecaju na naše zdravlje.
Održavanjem optimalne vlažnosti u prostoru moguće je ostvariti i značajne energetske uštede (prevelika vlaga povlači veću potrošnju energije jer vlažan zrak sadrži više vode te je zbog toga potrebna veća energija kako bi se taj zrak zagrijao – npr. vlažnost zraka preko 70% zahtijeva 30ak % više energije za postizanje optimalne temperature dok vlažnost iznad 85% zahtijeva gotovo 50% više energije za postizanje istog učinka.).
Temperatura kod koje se ugodno osjećamo boraveći u nekom zatvorenom prostoru u direktnoj je vezi s vlagom zraka: što je zrak suši potrebnija nam je viša temperatura u prostoru kako bi se osjećali ugodno. Stoga je održavanje preporučenog stanja relativne vlage od 45-50% i zdravstveno i ekonomski isplativo.
Previše vlažan zrak pogoduje razvijanju nezdravih i neestetskih grinja, gljivica i plijesni, previše suh zrak pak može pogodovati razvoju astme, bronhitisa, isušivanju kože, dehidraciji tijela. Plijesan se stvara već pri 70% vlage. Osim toga, preniske i previsoke temperature u prostoru dokazano loše utječu na san, osjećaj vitalnosti, koncentraciju i dr.
Prehlade, kihanje, šmrcanje, promuklost, suhoća kože, usta, sluznice uobičajene su zimske pojave koje možemo umanjiti ili ukloniti održavanjem kvalitete zraka u domu. Naime, navedene tegobe često uzrokuje suhi zrak koji je posljedica zagrijavanja zatvorenih prostora, stambenih i uredskih za hladnijih zimskih mjeseci. Zagrijavanjem u zatvorenim prostorima zrak se suši i relativna vlažnost zraka se smanjuje. Najviše su na udaru dišni organi, koža i sluznica (sluzokoža). Niska relativna vlažnost zraka uzrokuje sušenje i time veću osjetljivost sluzokože sinusa, nosa i ždrijela/grla. Ona prestaje biti obrana od štetnih mikroorganizama, podložnija je upalama te pridonosi općem slabljenju organizma.
Premda su vrijednosti temperature i vlage specifične za svaku prostoriju općenito govoreći temperatura zraka trebala bi se kretati između 18 i 22 °C, dok je optimalna vlažnost zraka između 40- 60 %.
Govoreći po prostorijama ovo su smjernice:
- hodnik i spavaća soba – temperatura do 18°
- kuhinja – do 20 °C
- dnevna soba, blagovaonica i dječja soba –20 – 22 °C.
Vlažnost u domu ne bi smjela biti niža od 20% niti veća od 90%, posebno ukoliko je sobna temperatura visoka (iznad 22°C). Vlažnost zraka može se mjeriti uz pomoć higrometra namijenjenog isključivo za tu svrhu.
Optimalnu vlagu i bolju kvalitetu zraka postiže se redovitim provjetravanjem prostorija kod povećane vlažnosti i ljeti korištenjem klima uređaja te uz pomoć uređaja tzv. isušivača/odvlaživača.
Kod sniženih vrijednosti vlage možemo si pomoći prozračivanjem (kratkotrajno), postavljanjem posuda s vodom na radijatore, prokuhavanjem vode na štednjaku (kod smanjene vlažnosti zraka), korištenjem uređaja za ovlaživanje zraka.
Deficit vlage uzrokuje i probleme u domu. Oštećuju se slike i slična umjetnička djela, rasušuju parketi i namještaj, tepisi… Odjeća i druga tekstilna vlakna uslijed suhoće zraka lakše pucaju i stvaraju veće količine prašine.
Postavljanje posuda s vodom ili mokrih ručnika na radijatore nisu najpraktičnija rješenja i relativno su slabog učinka. Najučinkovitije rješenje postavljanje je ovlaživača zraka u prostor. Koji odabrati? Naš odabir ovisit će o veličini prostora i svrsi koju želimo postići, o trenutnom stanju vlažnosti u prostoriji, našim mogućnostima.
Na raspolaganju su nam uređaji koji rade na principu ovlaživanja i čišćenja zraka (od alergena, prašine i drugih nećistoća) te parni, ultrazvučni i ishlapljivački. U pravilu su skuplji uređaji učinkovitiji i dugoročno isplativiji. Kod ovlaživača koji funkcioniraju na principu parenja prednost je to što se koristi obična voda, a uređaj se povremeno očisti od kamenca. Neki modeli imaju i mogućnost korištenja eteričnih ulja, dodavanja istih na izlazu pare iz uređaja što pridonosi ugodnom ozračju u domu. Kod ultrazvučnih ovlaživača savjetuje se korištenje destilirane ili demineralizirane vodu kako bi se izbjeglo taloženje kamenca na predmetima u prostoru. Ovlaživači koji funkcioniraju na principu ishlapljivanja koriste vodu iz slavine, sadrže filtere za vodu, neki model i filtere za zrak (što dodatno poboljšava kvalitetu zraka).
Kod kupnje je dobro obratiti pozornost i na dužinu jamstva.
Svako kućanstvo trebalo bi u prostoru imati termohigrometar – uređaj koji očitava trenutnu relativnu vlažnost i može poslužiti kao indikator uspješnosti metoda koje koristimo za ovlaživanje prostora kao i rada uređaja za ovlaživanje (ako ga koristimo).
Jedan od najvažnijih preduvjeta za zdravlje je kvalitetan zrak. Na neke aspekte kvalitete zraka teško možemo utjecati (onečišćenje) na neke možemo. Vlaga je jedan od onih na koje možemo i trebali bismo utjecati.
Photo courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi