Zasigurno bismo se složili da pravilan izbor hrane tijekom blagdanskih vremena i u vrijeme nekih većih proslava predstavlja pravi izazov. Taj period karakteriziraju češća druženja s obitelji i prijateljima i većinom uz obilje hrane i obilje različitih pića. U tim je trenucima teško oduprijeti se određenoj hrani i skloniji smo nekontroliranom prejedanju što zbog količine hrane, što zbog efekta „mase“. Oduvijek je poznato da su ljudi skloniji više pojesti u društvu.
Ono što treba imati na umu je da, čak i tada, planiranje obroka mora ostati bitan dio svakodnevnice. Bitno je naglasiti, da je unatoč tome, dopuštena određena doza fleksibilnosti. To se danas u modernom svijetu naziva tzv. „cheat meal“, u prijevodu, jedan obrok koji si priuštimo iz gušta, a koji nije toliko „zdrav“ kao ostatak naše prehrane. Naravno da si iz puke ljudskosti, i radi očuvanja određene psihičke ravnoteže u tijelu, takav obrok možemo i moramo priuštiti. No, bitno ga je ukomponirati u ostatak prehrane, i nakon njega se vratiti na stari „zdraviji“ režim.
Bilo bi neozbiljno i neobzirno (prema samima sebi) odbaciti sav trud i dobre navike koje smo do tada imali, a radi zadovoljavanja nekih kratkotrajnih žudnji za odreženom hranom ili pićem.
Slijedeći savjeti mogli bi vam pomoći očuvati zdraviji način prehrane i za tih „kriznih razdoblja“.
Važno je birati kvalitetnije i zdravije namirnice – cjelovite žitarice, povrće (mahunarke), voće, mliječne proizvode bez dodanog šećera. Izbjegavajte hranu koja ima nizak udio prehrambenih vlakana (poput bijelog kruha i peciva, bijele riže i sl.).
Pripazite na unos soli (maksimalno jedna žličica dnevno) zbog povećanja krvnog tlaka i većeg rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara. Sol nadomjestite različitim začinima (kurkumom, kajenskim paprom, bosiljkom, ružmarinom ili drugim).
Što se masnoća tiče prednost dajte kvalitetnim, hladno prešanim uljima poput maslinovog, bučinog, repičinog ili dr.
Umjesto klasičnih kolača, raznih slastica i grickalica pokušajte napraviti zdraviju verziju s namirnicama koje su prikladne za dijabetičare – sa svježim sirom, svježim voćem, s malo suhog voća ili koricom limuna ili naranče, tamnom čokoladom, sjemenkama, brašnom od cjelovitih žitarica (ako ne u cijelosti onda barem dijelom).
Pripazite na količinu hrane na tanjuru. Pokušajte jesti iz manjih tanjura. Neka otprilike četvrtinu vašeg tanjura čini meso (ili riba), četvrtinu ugljikohidrati (tjestenina, riža, krumpir), polovicu povrće.
Ne zaboravite unositi dovoljne količine vode.
Alkohol konzumirajte umjereno, uz obrok (1 piće za žene (120 mL vina ili 360 mL piva ili 30 mL jakog alkoholnog pića), 2 pića za muškarce.
Jedite polako i svjesno – uživajte u svakom zalogaju.
Ostanite aktivni – redovno šetajte, protežite se i boravite na svježem zraku.
Češće provjeravajte vrijednosti šećera u krvi.
Podsjetite se!
Ono što je važno to su ljubav i zajedništvo, druženje, razgovor, dijeljenje, radost, zdravlje.
Posvetimo li više pažnje tim životnim aspektima, manje ćemo misliti na hranu i lakše podnijeti ograničenja s kojima moramo živjeti.
Bosnar Lorena dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi