Učinkovitije učenje

Učenje bez razmišljanja je prazno,
razmišljanje bez učenja je opasno.
– Lao Tse

Kako učinkovitije učiti? Kako bolje i duže pamtiti učeno gradivo?
Ova pitanja postavljaju si svi oni koji su iz nekog razloga primorani učiti (posebno učenici i studenti širom svijeta) kao i oni koji shvaćaju važnost koncepta cjeloživotnog učenja pa na učenje ne gledaju kao na “moranje” nego kao na priliku za rast, napredak, promjenu, korištenje vlastitih resursa i slično.

Dosadašnje studije i iskustva pokazala su kako prakticiranjem određenih principa u procesu učenja  možemo postići brže i duže zapamćivanje kao i razumijevanje informacija. Najvažniji su: ponavljanje, dobivanje povratne informacije i prakticiranje pauze između učenja. Uz navedeno valja voditi računa o individualnim potrebama onoga tko uči i njegovim/njezinim preferencijama.  

Ponavljanje
Najučinkovitiji način usvajanja određene informacije je ponavljanje te informacije. Ovu strategiju valja provoditi sustavno: nakon što pročitamo/čujemo određenu informaciju i osvijestimo svoje razumijevanje iste, savjet je povezati novu informaciju s onima koje smo već prije usvojili. Kako bi uspjeli novi sadržaj povezati s nečim što već znamo, moramo biti sigurni da novi sadržaj dobro razumijemo. U suprotnom može doći do besmislenog povezivanja i stvaranja krivih zaključaka koji se nekad teško ispravljaju. Znači, prvo moramo doći do informacije, zatim ju prihvatiti i razumjeti, potom povezivati s  informacijama/znanjima od prije, to olakšava prisjećanje istih.

Traženje povratne informacije
Ovo je izvrstan način provjere jesmo li dobro razumjeli informacije i kako bismo uvidjeli eventualne greške (koje je uvijek lakše ispraviti na početku, u nastajanju). U slučaju da smo dobro razumjeli informacije neposredna povratna informacija (od nastavnika, mentora, kolege, prijatelja ili druge osobe) može biti izvrsna motivacija za daljnje učenje (trud), poboljšanja u izvedbi (izlaganju) i daljnje usvajanje informacija na temu.

Pauza između učenja
Uzimanje predaha između učenja također je povezano s bržim usvajanjem informacija i njihovim pohranjivanjem u dugoročno pamćenje. Za učinkovitije i dugoročnije učenje potrebno je uzimati pauze, ostaviti dovoljno vremena između učenja i dovoljno vremena za ponavljanje aktualnog gradiva prije početka učenja novog. Pauza može trajati nekoliko sati, dan ili dva dana ili čak više dana, ovisno o preferencijama/osobitostima onoga tko uči, onoga što se uči i vremenu koje imamo na raspolaganju.

Najčešći slučaj je da želimo zapamtiti gradivo za sutrašnji test, učimo ga napamet i pohranimo u kratkoročno pamćenje. U takvom scenariju za nekoliko dana ili tjedana gradivo u našem sjećanju izblijedi  i eventualno budemo u stanju prisjetiti se nekih dijelova. To produžava vrijeme i proces učenja i otežava obradu informacija jer nismo ušli „u dubinu“. Nažalost, to je najprisutnija praksa među učenicima i studentima.

Osim navedenog savjet je koristiti pomoćne tehnike koje pomažu pri učenju. To su razne mnemo tehnike: mentalne mape, dvorane uma (tehnika pamćenja riječi), kratice, glazbene pjesmice za učenje određenog sadržaja i brojne druge tehnike. Svaka od njih je jedinstvena, nisu svima sve jednako zanimljive i korisne. Svatko za sebe mora vidjeti koja mu najviše odgovara i pomaže kod učenja te istu primjenjivati tijekom učenja i pripreme za ispit, test, odgovaranje i sl. Uz odabranu tehniku savjetujemo provođenje gore navedenih principa kako bi informacije što bolje razumjeli i zadržali u dugoročnom pamćenju.

Navedene tehnike i strategije neće nam puno pomoći smetnemo li s uma zadovoljavanje naših osnovnih životnih potreba prije početka učenja. To znači da prije učenja moramo zadovoljiti potrebe: za hranom, pićem, odmorom, fizičkom aktivnošću, ugodnim okruženjem.

Kad je hrana u pitanju važno je da tijekom učenja nismo gladni, a dodatno pomaže konzumacija hrane koja potiče moždane funkcije: orašastih plodova kao što su bademi i orasi, cjelovitih namirnica, zdravih masnoća. Izbjegavati treba tešku hranu i prejedanje.  

Svom tijelu trebamo osigurati dovoljno vode, prije i tijekom učenja. Dehidracija je češći slučaj nego što mislimo, a uzrokuje umor, nevoljkost, neraspoloženje, pad koncentracije i dr.

Također je vrlo važno osigurati dovoljno sna tijekom noći i „malih odmora“ tijekom dana. Odmori tijekom dana mogu biti i aktivnog tipa – lagana tjelovježba, šetnja, izlazak na svježi zrak. To značajno  pridonosi boljoj koncentraciji i općem raspoloženju. Tijekom pauze između učenja možemo se relaksirati i nekom od vježbi mindfulnessa, yoge, usmjerenog disanja ili sličnim vježbama koje će nam omogućiti da se smirimo, opustimo, izbacimo iz sebe sve što nas ometa i usredotočimo. Stres dokazano pokreće neurofiziološke promjene koje ometaju proces pamćenja i učenja.

Za učenje je važna i dobra organizacija vremena i prostora. Vrijeme treba organizirati poslagivanjem prioriteta i odgađanjem svega što ne ulazi na tu listu. Važno je osigurati vrijeme u kojem nas nitko i ništa neće ometati u učenju. Što se okruženja tiče moramo naglasiti da je svatko različit i da jednoj osobi može više odgovarati učenje u vlastitoj sobi, u samoći, dok drugoj osobi učenje u knjižnici, uz druge ljude može djelovati motivirajuće. Onaj tko voli imati red oko sebe treba si ga osigurati. Isto je s glazbom. Netko voli učiti u tišini, netko uz glazbu. Nekome ne smetaju ni mobitel, TV, radio prijamnik ili stalna prisutnost na društvenim mrežama. Važno je upoznati sebe i postupati u skladu sa tim  spoznajama te organizirati učenje u skladu s vlastitom osobnošću.

Ne treba zaboraviti na pohvalu i nagradu. Ne pohvali li vas netko drugi pohvalite sami sebe i čestitajte si zbog dobro obavljanog učenja. Budite ponosni na sebe i nagradite se. Nagrada može biti kava s prijateljicom, izlazak, odlazak u kino ili slično. Nagraditi se možemo i nakon učenja manje cjeline, ne samo po usvajanju cijelog gradiva. Pohvala i nagrada poticaj su za korak dalje…

Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje

Photos courtersy of Pixabay