Boljim planiranjem vremena do većeg zadovoljstva životom
Ponekad nismo svjesni aktivnosti koje nam oduzimaju dragocjeno vrijeme, tzv. „kradljivaca vremena“. To su obično one aktivnosti koje nisu nužne, često niti smislene, a posvećujemo im vrijeme kojeg onda preostane premalo za važne stvari (rad, učenje, druženje i sl.) ili se pak događa da zaboravljamo na važne dogovore/sastanke, kasnimo, stalno smo u trku, a čini nam se da ništa ne stižemo, vječito smo umorni…
Dobrom organizacijom vremena preveniramo ovakve situacije, a kako je u pitanju vještina – svatko je može naučiti.
Organizacija vremena važna jer nam omogućava da upravljamo svojim vremenom (umjesto da ono upravlja nama), budemo uspješniji u izvršavanju obaveza, motivirajuće je i podržavajuće za ostvarivanje ciljeva , olakšava život, smanjuje vremenski pritisak i omogućava više vremena za ono što volimo.
Četiri su važna koraka ka uspješnom upravljanju vremenom:
- Osvijestiti kako provodimo svoje vrijeme
Prvo moramo utvrditi činjenično stanje – na koji način provodimo svoje vrijeme. To možemo učiniti na način da tjedan dana bilježimo tablicu (s danima u tjednu i aktivnostima koje provodimo – slično rasporedu sati u školi).
Na kraju tjedna sve aktivnosti podijelimo u četiri kategorije:
a) vrijeme posvećeno spavanju/higijeni/jelu (plava),
b) vrijeme posvećeno radu/u školi/ fakultetu (crvena),
c) slobodno vrijeme (bavljenje hobijima, druženje s prijateljima i sl.) (zelena),
d) vrijeme koje procijenimo kao nesvrsishodno kao npr. boravak na
društvenim mrežama ili surfanje po internetu bez stvarne potrebe dugi
telefonski razgovori/chatanje, gledanje TV-a i sl. (žuta);
Svaku kategoriju oboji jednom bojom imajući u vidu da neke aktivnosti istovremeno mogu biti u dvije kategorije. Npr. surfati po internetu možeš radi učenja, ali i neobvezno, iz zabave… Zato jedan dio možeš obojati jednom, drugi dio drugom bojom. U tzv. kradljivce vremena ubrajamo sve one aktivnosti koje nisu nužne, smislene ili neophodne, a oduzimaju nam vrijeme za ono što je neophodno, što volimo ili u čemu uživamo.
Kad tjedan privedemo kraju imat ćemo određenu predodžbu o tome na koje aktivnosti trošimo svoje vrijeme i imamo li previše „kradljivaca vremena“. Ova slika može nam pomoći utvrditi područja u kojima želimo uvesti promjene. Poanta nije ugurati još nešto u pretrpan raspored nego biti učinkovitiji i zadovoljniji.
2. Odrediti prioritete
Određivanjem prioriteta pojednostavljujemo organizaciju vremena – određujemo smjer i brzinu kretanja prema cilju (obavljanju određene aktivnosti). Određivanjem prioriteta izdvajamo aktivnosti po važnosti, stavljamo ih u vremenski okvir (nešto je važno obaviti sada, nešto možemo za tjedan ili mjesec dana i sl.) i raspoređujemo svoje resurse (dan ima samo 24 sata, a mi određenu količinu energije). Prioriteti mogu biti dnevni, tjedni, mjesečni, godišnji. Najvažnije je da su što realniji, da ih možemo ostvariti (jedno je ono što bismo željeli, drugo ono što možemo).
3. Planirati
S trećim korakom možemo krenuti nakon što smo stekli uvid u svoje vrijeme i odredili prioritete. Planiranje može biti kratkoročno (dnevno, tjedno, mjesečno) ili dugoročnije (za pola godine ili godinu).
Kod svakog planiranja važno je postaviti realne ciljeve i vremenske rokove u kojima planiramo odraditi određenu aktivnost. Da bismo to mogli za svaku aktivnost moramo odrediti potrebno vrijeme za njeno obavljanje/ostvarivanje. To će nam pomoći da postavimo realne rokove, a bez njih lako se upada u zamku „budem kasnije“, „stignem“, „još samo da….“ i sl. Lako je pokliznuti se i upasti u stari obrazac. Nakon što odredimo rokove trebamo ih upisati u planer i pridržavati ih se.
Godišnjim pa potom mjesečnim planiranjem olakšavamo si mjesečno i tjedno planiranje. Prvi je korak upisivanje fiksnih obaveza (sastanaka/predavanja/školskih obaveza i sl.). U preostalo vrijeme upisujemo aktivnosti prema prioritetima i ciljevima za tekuće razdoblje (dan ili tjedan). Imamo li više fiksnih obaveza u određenom danu ili tjednu, manje vremena posvetit ćemo slobodnim aktivnostima (druženju, hobijima i sl.). Dnevni i tjedni plan pomažu nam da iz vida ne gubimo prioritete, što je vrlo lako dogodi li se neka primamljiva mogućnost (npr. izlazak s prijateljima, izlet ili sl.). Zadovoljavanje takvim porivima u pravilu dovodi do kratkotrajnog zadovoljstva i dugotrajnog nezadovoljstva.
Dnevni plan trebao bi biti detaljniji od tjednog, mjesečnog ili godišnjeg. Postoje različiti načini na koje to možemo činiti – od raznih tablica do planera koji je uvijek uz nas. Valja računati i na nenadane okolnosti i obaveze, a takvih će biti utoliko manje što ćemo bolje planirati svoje vrijeme i neće predstavljati svakodnevnu praksu.
4. Pridržavati se planiranog
Svi prethodni koraci padaju u vodu ukoliko se planiranog ne pridržavamo.
U tome nam mogu pomoći:
- realno planiranje – ono koje će nam omogućiti i vrijeme za odmor i za opuštanje,
- planiranje u skladu s našom osobnosti,
- podsjetnici poput planera, podsjetnika u mobitelu ili post-it papirića, to-do listi i sl.,
- vođenje bilješki (kako bi spriječili zaboravljanje poteškoća, prepreka i sl. pri ostvarivanju plana i olakšali buduće planiranje),
- podrška naših najbližih (članova obitelji i prijatelja),
- (samo)pohvala ili (samo)nagrađivanje – svatko je skloniji ponavljati ponašanje za koje je pohvaljen ili nagrađen. Važno je pohvaliti se za dobro isplaniran dan, za odrađenu aktivnost ili odupiranje nekom izazovu (poput izlaska s društvom u vrijeme predviđeno za učenje ili sl.).
Ne zaboraviti!
Sasvim je u redu zatražiti podršku članova obitelji ili prijatelja i zamoliti ih da odrade neke aktivnosti umjesto nas.
Isto tako, nepredviđene situacije su neminovne i ne treba ih shvaćati tragično. Zbog njih se ne treba osjećati frustrirano i nemoćno nego ih prihvatiti kao dio života. Nakon što prođu treba nastaviti s pridržavanjem isplaniranog u mjeri u kojoj je to moguće. Kruto pridržavanje nije cilj i ne dovodi do zadovoljstva, to je krajnost kojoj ne treba pribjegavati. Posvećenost je nešto sasvim drugo i njoj treba težiti.
Ono što dobivamo postizanjem svojih ciljeva nije toliko važno kao ono tko postajemo njihovim postizanjem. A ako plan ne uspije, mijenjajte plan, ne mijenjajte cilj.
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi