Našu zemlju i okruženje zahvatio je toplinski val. Svoj vrhunac najvjerojatnije će doseći sutra, a popuštanje se očekuje tijekom vikenda no, u većini krajeva i dalje će biti vruće. Zapravo, prognoze su da će cijelo ljeto biti toplije od prosjeka. Situacija postaje još nepovoljnija ako nema vjetra te ako je vlažnost zraka visoka.
Ovakvo vrijeme teško pada zdravim osobama, još teže pogađa kronično bolesne, osjetljivije osobe, starije osobe i djecu. I zdrave osobe mogu se osjećati umorno i iscrpljeno osobito ukoliko tijekom noći nisu kvalitetno i dovoljno dugo spavale.
Za vrlo vrućih dana povećana je opasnost od zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam uobičajeno štiti od visokih temperatura. Jedan od njih je znojenje koje ima i funkciju hlađenja organizma. U slučaju intenzivnog znojenja može doći do pojave toplinskih grčeva i toplinske iscrpljenosti (očituju se grčevima u mišićima, mučninom, malaksalošću, razdražljivošću, ubrzanim disanjem, ubrzanim pulsom, glavoboljom, a može doći i do nesvjestice).
Česta je i pojava sunčanice do koje dolazi kada se osoba kreće po jakom suncu – nepokrivene glave. Sunčanica se može manifestirati svim prethodno navedenim simptomima kao i ozbiljnijim poremećajima svijesti.
U slučaju pojave nekih od simptoma potrebno je reagirati odmah: sklanjanjem sa sunca u hladovinu i uzimanjem većih količina tekućine (najbolje obične vode i izotoničnih napitaka). Pomoći može i tuširanje mlakom vodom, u slučaju grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića. Glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana.
Toplinski udar može se razviti postupno ili iznenadno. Posljedica je dugotrajnog izlaganja jakim vrućinama i ne treba ga shvaćati olako. Tjelesna temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa (mozga, srca, bubrega).
Simptomi toplotnog udara su sljedeći:
- tjelesna temperatura iznad 40 °C
- jaka glavobolja
- nesvjestica
- smušenost
- crvena, vruća koža (bez pojave znojenja)
- mučnina i povraćanje
- grčevi
- ubrzan rad srca
- ubrzano, plitko disanje
Reagirati treba brzo, obavezna je liječnička intervencija. Do dolaska liječnika (ili k liječniku) osobu treba hladiti: odvesti u klimatizirani/hladniji prostor, skinuti joj višak odjeće, po mogućnosti otuširati mlakom vodom ili stavljati hladne obloge na područje glave, vrata, pazuha i prepona, dati tekućine (najbolje vode ili izotoničnog napitka), pratiti temperaturu i hladiti dok temperature ne padne na normalnu vrijednost (oko 37°C). Osobu bez svijesti i onu koja povraća valja postaviti u bočni položaj.
Prevencija toplinskog udara, sunčanice, toplinskih grčeva i iscrpljenosti:
- prozračivanje prostorija obaviti tijekom noći i u ranim jutarnjim satima kada su temperature niže (preporuka je sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju, ispod 24°C noću što je posebno važno za djecu i starije osobe te kronične bolesnike)
- u jutarnjim satima zatvoriti prozore i vrata, spustiti sjenila (rolete, žaluzine i sl.)
- uključiti uređaj za rashlađivanje ili ventilator
- smanjite količinu vrućeg zraka u domu (prozore i rolete držati zatvorene i spuštene, naročito one okrenute prema suncu, ugasiti sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja)
- boraviti (po mogućnosti i spavati preko noći) u najhladnijoj prostoriji u domu
- osobama koje nemaju rashladni uređaj, a temperatura u stanu/domu je teško podnošljiva savjetujemo odlazak u neki trgovački centar na par sati
- treba piti dovoljno tekućine, pomalo, tijekom cijelog dana (mineralne, negazirane vode, izotoničnih napitaka), izbjegavati alkohol, kofeinske napitke i slatka gazirana pića jer dodatno potiču dehidraciju tijela)
- uzimati pauze za odmor (osobe koje rade na otvorenom češće )
- držati se propisane terapije (konzultirati liječnika)
- izbjegavati boravak na direktnom suncu, kad i ako je to neizbježno obavezno nositi pokrivalo za glavu, sunčane naočale, preporuka je i kišobran/suncobran, obavezno nositi tekućinu sa sobom i piti
- na predio oko vrata, prepona, pazuha, na čelo, staviti mokar ručnik/gazu, tuširati se mlakom vodom
- konzumirati laganiju hranu, ni vruću niti hladnu, jesti polako, manje obroke
- izbjegavati teže fizičke radove na otvorenom i u prostorima koji nisu primjereno klimatizirani
- izbjegavati velike temperaturne razlike (npr. iz klimatizirane prostorije izaći na sunce, potom u vrući automobil pa uključiti klima uređaj na maksimum)
Uz pridržavanje svega navedenog moguće je i iznimno vruće dane preživjeti bez značajnijih poteškoća.
Photos courtesy of Pixabay