Hipertenzija je kronična bolest, jedna od najraširenijih bolesti današnjice. O njoj se puno govori zbog brojnih kardiovaskularnih posljedica koje sa sobom donosi, poput srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca, oštećenja bubrega, sljepoće, … Nazivamo ju i „tihim ubojicom“ jer često ostane dugo vremena neprepoznata.
S druge strane, postoji i stanje zvano hipotenzija – tj. niski krvni tlak, koja najčešće nije toliko opasna, no može uvelike narušiti kvalitetu života naših pacijenata. Stoga se često kaže da osobe s niskim tlakom žive duže, ali lošije. Granične vrijednosti za hipotenziju nisu jasno definirane, jer su dosta individualne. No, najčešće se hipotenzija definira kao vrijednost sistoličkog tlaka ispod 90, a dijastoličkog ispod 60 mmHg.
Hipotenzija može imati mnoštvo uzroka – od onih koji ugrožavaju život do kroničnih stanja bez ikakvih simptoma. Nekada uzrok ostane neprepoznat. Često je povezana sa hormonalnim poremećaji (štitnjača, nadbubrežna žlijezda), dehidracijom, trudnoćom (posebno u drugom tromjesečju), srčanim tegobama, anemijom, niskim šećerom u krvi, dijabetesom, manjkom nekih vitamina (B9 i B12), uzimanjem nekih lijekova itd.
Hipotenziji su sklonije osobe starije životne dobi. Kod njih je iznimno važno pripaziti na pojavu hipotenzije jer je ona jedan od najčešćih uzroka padova, koji sa sobom mogu donijeti brojne posljedice i komplikacije.
Hipotenzija se također često javlja i kod mladih žena, ali u kroničnom obliku, što se zapravo smatra fiziološkom pojavom.
Kod osoba starije životne dobi najčešće se javlja posturalna, ortostatska ili položajna hipotenzija. Definira se kao pad sistoličkog krvnog tlaka za najmanje 20 mmHg i/ili dijastoličkog krvnog tlaka za najmanje 10 mmHg u uspravnom položaju nakon dizanja iz ležećeg (ili sjedećeg) položaja. Tada se pacijentima često javlja omaglica, vrtoglavica, a moguće su i sinkope – tj. nagli kratkotrajni gubitak svijesti.
Drugi oblik hipotenzije je postprandijalna hipotenzija – pojava niskog tlaka nakon jela. Također češća u osoba starije životne dobi, najčešće onih koje boluju od dijabetesa i Parkinsonove bolesti.
Vazovagalna (refleksna) reakcija je stanje koje nastaje uslijed podražaja živca vagusa i inhibicije simpatičkog živčanog sustava, a praćeno je srčanom frekvencijom ispod 60 otkucaja u minuti, te proširenjem perifernih krvnih žila, uslijed čega dolazi do hipotenzije. Ova reakcija najčešće je izazvana podražajem receptora za tlak, porastom tlaka u trbušnoj ili prsnoj šupljini, dugotrajnim stajanjem i zanimljivo – jakim emocijama, poput boli, straha itd.
Ukoliko se radi o akutnoj (znači novonastaloj) hipotenziji, simptomi su najčešće povezani sa smanjenom prokrvljenosti mozga – a to su slabost, ošamućenost, tegobe s vidom, omaglice, vrtoglavice, ponekad žeđ i mučnina, a zatim se posljedično, zbog aktivacije tzv. kompenzatornih mehanizama tijela, javljaju i ubrzani rad srca, preznojavanje, nemir i slično. Kronično nizak krvi tlak često ne uzrokuje jako izražene simptome, jer se organizam obično na njega prilagodi.
U kroničnoj hipotenziji tijelo se svojim kompenzatornim mehanizmima prilagodi na niski tlak. No, postoje ozbiljna stanja u kojima kompenzatorni mehanizmi ne stignu dovoljno brzo i dovoljno snažno djelovati kako bi organizam vratili u ravnotežu. To je npr. stanje hipovolemijskog šoka, što je životno ugrožavajuće stanje. U njemu, uslijed naglog i intenzivnog pada tlaka, tkiva, uključujući i mozak, ostaju bez dovoljno kisika. Kao rezultat smanjene prokrvljenosti mozga javlja se promjena mentalnog stanja, poput smetenosti, somnolencije, ili sinkope. Ovo stanje najčešće nastaje uslijed ozbiljnih krvarenja, anafilaktičkog šoka, opsežnih opeklina i sličnog.
Liječenje:
Simptome akutno sniženog krvnog tlaka osoba može ublažiti prvenstveno promjenom životnih navika. Za početak bi trebalo piti dovoljne količine vode, oko 2 L na dan, iako je to jako indvidualno. Trebalo bi izbjegavati alkoholna pića, jer alkohol uzrokuje širenje krvnih žila. Iako se ta praksa inače ne preporučuje, a ukoliko ne postoje kontraindikacije, osobama sa izraženim niskim krvnim tlakom savjetuje se da povise dnevni unos soli. Neke namirnice kao i dodaci prehrani uzimani u većim dozama mogu sniziti krvni tlak do preniskih vrijednosti (osobito ako se uzimaju u kombinaciji s lijekovima protiv hipertenzije). Njih bi trebalo izbjegavati (grejp, koenzim Q10, ginseng, crvena riža). Pijenje kave i čajeva (zelenog ili crnog) može privremeno (kratkoročno, na par sati) podići krvni tlak jer kofein iz kave i čaja stimulira rad kardiovaskularnog sustava i ubrzava rad srca zbog čega dolazi do povećanja krvnoga tlaka. Pretjeran unos kofeina može dovesti do nekih neželjenih učinaka i stoga savjetujemo oprez i umjerenu konzumaciju.
Također se preporuča se i redovita tjelovježba – šetnja, plivanje, vožnja biciklom, druge aerobne vježbe. Treba izbjegavati tuširanje vrućom vodom ili boravak u vrućim prostorijama, te spavanje na s blago podignutim uzglavljem.
U slučaju ortostatske hipotenzije, trebalo bi izbjegavati vježbe koje uključuju nagle promjene položaja tijela i one u kojima je glava u niskom položaju, ispod razine srca.
Nefarmakološki tretman niskoga tlaka može obuhvatiti i nošenje kompresijske odjeće koja pokriva područje abdomena i/ili donje ekstremitete, promjenu položaja tijela – npr. blago podizanje gornjeg dijela tijela tijekom ležanja, vježbe koje aktiviraju velike mišiće (iskorak, polu-čučnjevi, podizanje na prste i dr.), vježbe disanja, izbjegavanje korištenja sauna, izbjegavanje intenzivne tjelesne aktivnosti, izbjegavanje dugog tuširanja s toplom vodom. Kod postprandijalne hipotenzije treba jesti manje obroke, leći nakon obroka te izbjegavati uzimanje antihipertenzive prije jela. Kofein se pokazao učinkovitim povremenim rješenjem.
Postoje i određena farmakoterapijska rješenja, no njima se pribjegava jedino u slučaju ako promjene životnih navika nisu dovoljno učinkovite.
Lorena Bosnar dr. med.