Moždani udar je ozbiljan medicinski događaj koji se odvija kada dolazi do poremećaja dotoka krvi u mozak. Postoje dvije glavne vrste moždanog udara: ishemijski i hemoragijski. Razumijemo li njihove karakteristike i posljedice, možemo bolje razumjeti važnost prevencije, pravodobnog liječenja i rehabilitacije.
Razumijevanje moždanog udara
Ishemijski moždani udar događa se zbog nedostatka protoka krvi u mozak, uzrokovanog blokadom kao što su tromboza ili arterijska embolija. S druge strane, hemoragijski moždani udar proizlazi iz unutarnjeg krvarenja u mozgu.
Područje mozga zahvaćeno moždanim više ne može normalno funkcionirati. To može uzrokovati nemogućnošću osobe da pomakne jedan ili više udova na zahvaćenoj strani tijela, nemogućnošću formuliranja riječi ili razumijevanja govora te gubitka vida na jednoj strani vidnog polja.
Moždani udar obično ošteti samo jednu stranu mozga. Živci u mozgu križaju se s jedne na drugu stranu tijela. Stoga, ako se oštećenje u mozgu dogodilo u lijevoj polovici mozga, desna strana tijela biti će zahvaćena, i obrnuto. Simptomi ovise o zahvaćenom dijelu mozgu. Moždani udar može uzrokovati oteknuće mozga. Zbog oteknuća nastaje pritisak koji može oštetiti moždano tkivo. To samo po sebi ne mora povećati moždani udar, ali može učiniti neurološke probleme težima.
Prevencija i rizični faktori
U zemljama zapadne Europe, moždani udar je treći uzrok po smrtnosti. U Hrvatskoj je prvi uzrok smrtnosti i prvi uzrok invalidnosti. Rizični faktori za moždani udar su:
- starija životna dob
- visok krvni tlak
- preboljeli moždani udar ili tranzitorna ishemijska ataka (TIA, „mini moždani udar“)
- dijabetes
- visok kolesterol
- pušenje
- fibrilacija atrija (najčešća aritmija u općoj populaciji)
Najvažniji promjenjivi čimbenik rizika od razvoja moždanog udara je visok krvni tlak.
Tretman i oporavak
Moždani udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Ishemijski moždani udar u bolnici se ponekad liječi pomoću postupka trombolize („razbijanja ugruška“). Hemoragijski moždani udar može imati koristi od neurokirurgije.
Nakon moždanog udara, trećina oboljelih oporavi se do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama. Trećina ostane trajnim invalidom i potpuno ovisi o drugima. Trećina bolesnika odmah umire.
Rehabilitacija nakon moždanog udara
Posljedice moždanog udara nisu samo fizičke, već i psihičke i emocionalne. Za oporavak izgubljenih funkcija obavezna je rehabilitacija. Ona može uključivati različite medicinske profesije kao što su terapija govora i jezika, fizikalna terapija i radna terapija. Osim liječnika, u oporavku bolesnika važnu ulogu imaju i obitelj i prijatelji.
Da bi se rehabilitacija započela, potrebno je prvo procijeniti funkcionalne sposobnosti bolesnika. Rehabilitacija započinje 48 sati nakon otpusta iz bolnice. Isprva se vježbe provode u krevetu. Postupno dolazi do prilagodbe na sjedenje, a nakon toga i do uspostavljanja bolesnika na dvije noge. Slijede vježbe ravnoteže i koordinacije, razvijanje selektivnih
pokreta, hodanje uz pomagala te vježbe za aktivnosti svakodnevnog života. One imaju ključnu ulogu u u osposobljavanju osobe za samostalni život.
Posebno se preporučuje i hipoterapija ili terapija jahanjem.
Moždani udar, nagli gubitak moždanih funkcija zbog poremećaja dotoka krvi u mozak, predstavlja ozbiljan izazov za pacijente, obitelji i zdravstvene stručnjake. Razumijevanje razlika između ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara te prepoznavanje simptoma i posljedica ključno je za pružanje brze medicinske pomoći. Prevencija igra ključnu ulogu u smanjenju rizika, posebno kada je visoki krvni tlak u pitanju.
Sadašnjost i budućnost
Nakon moždanog udara, rehabilitacija postaje neizostavan dio procesa oporavka, pružajući pacijentima šansu da se vrate samostalnom životu. Oporavak može biti izazovan, ne samo fizički, već i emocionalno i psihički, pa je podrška obitelji i prijatelja od neprocjenjive važnosti.
Svaka priča o oporavku nakon moždanog udara je jedinstvena, ali one zajedno pružaju nadu i inspiraciju za sve koji se suočavaju s ovim izazovom. Najnovija istraživanja i inovacije u liječenju moždanog udara obećavaju svjetliju budućnost za prevenciju i skrb za pacijente.
Kroz edukaciju, svijest i zajednički napor u borbi protiv moždanog udara, možemo raditi na smanjenju rizika i poboljšanju kvalitete života onih koji su pretrpjeli ovu ozbiljnu zdravstvenu krizu.
Napisala: Maja Madaras