Ljudsko tijelo stvoreno je za kretanje. Ono (kretanje) je nužno za održanje zdravlja i vitalnosti. Dokazano je da osobe koje redovito vježbaju manje obolijevaju.Vježba koristi i umu i tijelu, neposredno i posredno. Stimulira imunološki sustav, pomaže nam da se lakše nosimo sa stresom.Sam čin odvajanja vremena za vježbanje ili kretanje, čovjeka ispunjava zadovoljstvom, potiče osjećaje samopoštovanja i kontrole nad vlastitim životom. Svi oblici kretanja i vježbanja potiču dobar odnos sa svojim tijelom, povećava mogućnost da se bolje „čujemo“ i osjetimo, bolje razumijemo potrebe svog tijela.Repetitivne tjelesne aktivnosti poput trčanja, hodanja, plivanja i sličnih, ostavljaju nam mogućnost za meditaciju u pokretu. Ne moramo razmišljati o svakom koraku, možemo razmišljati o bilo čemu, meditirati, moliti, pjevušiti… One pak koje to nisu, stavljaju nas u poziciju „sada i ovdje“. Kad moraš razmišljati o svakom sljedećem pokretu nemaš prostora brinuti o nečem drugom, razmišljati o prošlosti, planirati budućnost niti išta drugo. I jedno i drugo ima svojih prednosti.Vrstu i količinu vježbanja moguće je odrediti samo individualno. Preporuke su pola sata ili sat, svakog ili svakog drugoga dana, već prema tome kako se osjećamo. Bolesno tijelo ima svoj ritam, uglavnom laganiji od zdravog. Važno je obratiti pozornost na upozoravajuće znakove boli i li pretjeranog umora. To su uglavnom znakovi za usporavanje ne nužno za prestanak aktivnosti.Najvažnije je od svega da tjelovježbu ne doživljavamo kao muku jer tada joj se gubi smisao. Vježbanje ne bi trebalo predstavljati stres. Svatko treba pronaći aktivnost u kojoj će uživati, opušteno vježbati, lagano se oznojiti i ugodno umoriti.Kad god je moguće treba vježbati u prirodi. Priroda je ljekovita, opuštajuća i stimulativna u isto vrijeme.Oni koji ne mogu vježbati mogu vizualizirati sebe kako vježbaju, to također stimulira tijelo.
Napisala: Antonija Pleša
