Svjetski dan borbe protiv raka (engl.World Cancer Day) obilježava se svake godine 4. veljače s ciljem podizanja svjesnosti o raku i poticanja prevencije obolijevanja.
2000. godine obilježavanje ovog dana pokrenuto je na inicijativu Unije za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja provodi trogodišnje kampanje na temu obolijevanja i upozorava na njezine epidemijske razmjere. Tema vodilja kampanje koja počinje ove godine (2025. – 2027.) je „Ujedinjeni u jedinstvenosti“ (engl. United by Unique) s ciljem stavljanja oboljelih osoba i njihovih priča u središte skrbi. Naglašava se kako iza svake dijagnoze stoji jedinstvena ljudska priča, zbog čega i pristup skrbi o oboljelima od raka treba biti usmjeren na osobu, integrirati potrebe svakog pojedinca, temeljiti se na suosjećanju, jer samo takav pristup može dovesti do boljih, pozitivnijih zdravstvenih rezultata. Zdravstveni pristup treba pomaknuti od onoga da liječi bolest do toga da liječi osobu i osnažuje je.
Rak je naziv za skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice, nizom transformacija i prelazaka iz premalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje (stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i druge organe), glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti. Najčešće zloćudne bolesti u Hrvatskoj su: rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.
Rak je puno više od medicinske dijagnoze. Iza svake dijagnoze krije se čovjek, osoba s jedinstvenom pričom. Iza svake dijagnoze stoji jedinstveno iskustvo tuge, boli, otpornosti, iscjeljenja, strahova, usamljenosti, ljubavi, potrage za sobom, podizanja i padova, nade, otuđenosti, vjere, sumnji i niza drugih.
Ljudi koji obole od raka i koji žive s tom bolešću vape za time da ih se čuje, vidi, razumije i suosjeća s njima. Nepojmljivo je teško u trenutku suočavanja s bolešću istovremeno se suočavati i s nepoznatim, zbunjujućim zdravstvenim sustavom. Bez podrške obitelji, emocionalne, praktične i financijske podrške, taj put je mukotrpan. Trošenje snage i volje na administrativne i organizacijske prepreke u zdravstvenom sustavu oslabljuje oboljelu osobu, a svaki atom snage i volje trebala bi usmjeriti na sebe, na svoje zdravlje.
Skrb usmjerena na oboljelu osobu uključuje:
· zdravstvene programe u zajednici,
· inicijative za zdravstveno opismenjavanje,
· programe za navigaciju pacijenata,
· uključivanje pacijenata koji su iskusili rak u oblikovanje politika,
· osposobljavanje i praćenje pružatelja zdravstvenih usluga,
· telemedicinske usluge,
· dostupnost usluga svim oboljelima, a posebno socijalno ugroženima,
· drugo.
Ovakav pristup pozitivno bi djelovao na dobrobit oboljelih, kvaliteta skrbi bi se poboljšala, povećalo bi se povjerenje oboljelih u pružatelje zdravstvenih usluga, a sve to značilo bi veće zadovoljstvo među oboljelima, a to je iskra koja održava vatru nade, ohrabruje, potiče na ustrajnost u borbi za zdravlje.
Europski kodeks protiv raka (ECAC)
Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je ECAC-a informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a jednostavne su i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu-
Preporuke su:
1. Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode.
2. Ne dopustite pušenje u svojem domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.
3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
4. Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
5. Hranite se zdravo: nastojte konzumirati što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća, ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića, izbjegavajte suhomesnate proizvode i ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli, izbjegavajte visoko prerađenu hranu;
6. Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.
10. Za žene:
· dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka i zato, ukoliko možete, dojite svoje dijete
· hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka i stoga se savjetuje ograničavanje trajanja hormonske nadomjesne terapije
11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv:
· hepatitisa B (za novorođenčad)
· humanog papiloma virusa (HPV) (za djevojčice).
12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:
· debelog crijeva (muškarci i žene)
· dojke (žene)
· vrata maternice (žene)
Ovom popisu dodajemo: brinite o svom mentalnom zdravlju. Koliko možete brinite o sebi, o svojim potrebama i željama, o slobodnom vremenu/vremenu za sebe, o prakticiranju duhovnih praksi (koja god da vas ispunjava i u skladu je s vašim životnim vrijednostima).
