Kvalitetan, uravnotežen doručak najbolji je početak dana. Kriška integralnog kruha, zobena kaša, jaja, jogurt, svježi sir namirnice su koje nutricionisti preporučju za dobar početak dana i dugotrajniji osjećaj sitosti. Uz to, preporuka je ponijeti sa sobom neku voćku za užinu.
Djeca i mladi koji doručkuju dokazano lakše prate nastavu, koncetriranija su i nisu pospana.
Niti jedan obrok koji se pojede tijekom dana i tijekom školskog odmora ne može nadoknaditi preskočeni doručak. Za doručak se preporučuje kao prvo – svježe voće, po mogućnosti sezonsko.
Nakon voća nužno je pojesti obrok bogat ugljikohidratima koji će osigurati dovoljnu količinu energije. Takav obrok osigurava dovoljne količine glukoze, goriva za rad mozga. Taj obrok može se ponijeti sa sobom u školu. Preporuka je sendvič od kruha (puno zrnatog), s namazima po želji. U sendvič se može staviti neki kremasti sir (po mogućnosti bez konzervansa i aditiva), svježi sir, povrće (zelena salata, krastavci, rajčica), tvrdo kuhano jaje, tuna iz konzerve… Za slatku verziju dostajat će kruh s maslacem i voćnom marmeladom ili medom.
Djeca i mladi koji imaju običaj doručkovati dokazano lakše
prate nastavu, koncentriranija su i manje umorna/pospana. Također, manje je
pretilih među onima koji doručkuju.
Razni suhomesnati proizvodi (šunke, salame, paštete i slično), kao i hrana koja
uključuje razno razna peciva iz pekara, sadrže velike količine prehrambenih
aditiva (soli, pojačivače okusa i sl.) i masnoća. Takva hrana ima visoku
kalorijsku vrijednost, malu hranjivu (nutritivnu) vrijednost, zasićuje vrlo
kratko vrijeme i dugo se probavlja. Takvi obroci ponekad imaju i do 700
kalorija isključivo iz masti i ugljikohidrata visokog glikemijskog indeksa
(bijelo brašno) i ako im dodamo gazirani napitak energetska vrijednost poraste
i do 1000 kalorija. Uz to, pojačivači okusa potiču na konzumiranje prekomjernih
količina što sve zajedno rezultira prekomjernom težinom i pretilošću. Nerijetko
se događa da nakon školskog odmora đaci postaju pospani i bezvoljni što je
direktna posljedica lošeg obroka. Probava takve hrane izaziva upravo takva
stanja. Takva hrana zasićuje samo
kratkotrajno pa u roku od dva sata nakon obroka uslijedi pad šećera u krvi koji
izaziva jak osjećaj gladi koji se obično nastoji razriješiti nečim slatkim. I
tako se vrtimo u začaranom krugu…
Djeca i mladi koji nose svoj „lunch box“ u našem su se okruženju sve donedavno susretali sa sociološkim preprekama tipa izrugivanja i podsmijehivanja od strane vršnjaka/kolega. U razvijenom svijetu kojem težimo pripadati nošenje svoje kutijice s obrokom stvar je dobre prehrambene kulture, brige o sebi i svom zdravlju.
Budi osviješten/a, ne preskači doručak, nosi svoj „lunch box“!
Savjet stručnjaka je uključivati djecu i mlade u planiranje i pripremu obroka, od ideje do manjih zaduženja do potpune pripreme jela. To je korisno jer se dijete ili mlada osoba uči odgovornosti, ima mogućnost izbora hrane, razvijaju kreativnost, osamostaljuje se i ima direktan kontakt s hranom što značajno može promijeniti odnos prema hrani.
Autorica teksta: Antonija Pleša