Alkohol je poznat odavnina te je oduvijek bio čovjekova potreba. Stari narodi bili su svjesni da alkohol može imati pozitivna ljekovita svojsta te su ga koristili u medicinske svrhe. No, unatoč tome znali su da alkohol u većim količinama ima negativno djelovanje na čovjeka. On je oduvijek bio sinonim za bijeg od stvarnosti.
Čak su se i u Bibliji nalazile upute o pijenju: „U vinu se nemoj junačiti jer je mnoge oborilo vino… Vino je život čovjeku ako ga pije umjereno, radost srcu i veselje duši, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj količini.“
U suvremenom društvu alkohol je sve prisutnija pojava te je alkoholizam jedna od najčešćih ovisnosti odnosno bolesti. Alkoholizam je jedan od najvećih socio-medicinskih problema današnjice. Prekomjerno alkoholiziranje utječe na razna područja u životu pojedinca. Najviše zabrinjava činjenica da je alkoholizam sve češće prisutan kod mladih osoba, zbog toga je potrebno da su mladi što bolje upoznati s negativnim stranama alkohola. Kako bi bolje razumjeli ovaj članak navest ćemo temeljne pojmove koji se odnose na alkoholizam.
Matijević (2017,) navodi da je alkoholizam: „Alkoholizam je definiran kao primarna kronična bolest s genetičkim, psihosocijalnim i okolišnim čimbenicima koji utječu na razvoj i manifestacije same bolesti. To je progresivna i fatalna bolest, karakterizirana nedovoljnom kontrolom nad pijenjem, preokupacijom pijenjem alkohola i konzumiranjem alkohola usprkos štetnim posljedicama. “
Svjetska zdravstvena organizacija navodi definiciju alkoholičara : „Alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga, razvila zdravstvena (psihička ili fizička) oštećenja i socijalne poteškoće koje se mogu dijagnosticirati klasičnim medicinskim i socijalnim postupcima. “
Mlade osobe s alkoholom se najčešće susreću ulaskom u pubertet. Smatra se da je alkohol prvo sredstvo ovisnosti koje konzumiraju mlade osobe. Za većinu njih susret sa alkoholom je kratkotrajan ili privremen, ali ipak nekolicina podlegne ovisnosti o alkoholu. Unatoč tome što mladi imaju veći pristup informacijama o štetnosti alkohola, opijanje je u porastu.
Oni smatraju da je alkohol dokaz odrastanja, sredstvo ugodnog opuštanja ili da služi kao sredstvo za poticanje hrabrosti.
Važno je uzeti u obzir činjenicu da postoje razlike između prekomjernog pijenja kod odrasle osobe i prekomjernog pijenja kod mlađe osobe. Dok odrasli piju češće, mladi piju rjeđe, ali gotovo uvijek s namjerom da se napiju. Za razliku od odraslih osoba koje konzumiraju alkohol, mlade osobe koje piju svakog dana ili čak koje povremeno piju veće količine alkohola, imaju izraženije neurotične smetnje i mnogo su češće sklone agresivnom ponašaju.
Na mlade osobe koje su sklone pijenju alkohola u velikoj mjeri utječe i okolina u kojoj žive. Mladi uvelike obrasce ponašanja usvajaju od svojih roditelja. Prvi susret s alkoholom obično započinje u obiteljskom domu gdje ga kušaju pod nadzorom roditelja, a kasnije ga zajedno s društvom piju u kafićima, na zabavama i sličnim prigodama. Razne studije pokazuju da djeca svoja prva iskustva s alkoholom najčešće stječu u dobi između desete i dvanaeste godine, a u dobi od trinaest i četrnaest godina javljaju se sve češća pijenja ili opijanja.
Ovisnost o alkoholu smatra se bolešću i dijagnosticira se tek kada dođe do određenih promjena u karakteru i osobnosti. Ovisnost o alkoholu može dovesti do toga da osoba osjeća strah, ogorčenost, krivnju i depresiju.
Žuškin ( 2006 ) navodi što je ovisnost: „Ovisnost o alkoholu je definirana kao stanje s aktivnim znakovima i simptomima prekomjernog pijenja alkoholnih pića uključujući povećanu toleranciju na alkohol i promjene u ponašanju: patološka želja za alkoholom nakon pijenja malih količina.“
Ovisnost o alkoholu izaziva brojne posljedice koje se odnose na fizičko i psihičko stanje pojedinca, zato što kemijski sastav alkohola djeluje na sve stanice i organe u tijelu, a prevelike količine istoga mogu dovesti i do smrtnog ishoda.
Alkohol najviše djeluje na imunološki sustav, povišenje krvnoga tlaka te povećanu učestalost zloćudnih bolesti. Osim toga može uzrokovati češće infekcije, cirozu i druga oštećenja jetre te pothranjenost.
Konzumacija alkohola kod mladih osoba može imati veće otrovno djelovanje nego kod starijih i ozbiljno ugroziti zdravlje, zato što se kod djece i mladih mozak još uvijek razvija. Pojašnjene su razlike u veličini dijelova mozga kod mladih koji piju i kod onih koji ne piju.
Hipokamus koji je odgovoran za učenje i pamćenje čak je 10% manji kod mladih koji konzumiraju alkohol, a posljedice su odumiranje živčanih stanica što sa sobom nosi zaboravljivost, smanjenju sposobnost pamćenja, agresivnost i druge psihičke smetnje. Do oštećenja dolazi ako mlada osoba pije puno i redovito tijekom nekoliko godina, no moguće je ošteti moždane funkcije i u kraćem razdoblju ako je pijenje bilo agresivnije, npr.: binge drinking odnosno pijenje više pića odjednom.
Alkohol na svaku osobu djeluje različito te svaki pojedinac ima specifične probleme. Utječe na koordinaciju kretnji, reflekse, osjet vida i sluha, iskrivljuje viđenje sebe ali i drugih, te kratkoročno može izazvati gubitak pamćenja. Kod prekomjernog konzumiranja alkohola glavni simptom je nemogućnost funkcioniranja bez određene količine istoga u krvi. On je stimulans bez kojeg osoba ne može funkcionirati.
Možda jedna od najvećih posljedica pijenja alkohola kod mladih je suicidalno ponašanje. To dokazuju brojna istraživanja, u kojima se naglašava da su pokušaji samoubojstava kod mladih osoba koji previše piju čak tri ili četiri puta veći nego u drugim slučajevima. Važno je znati da je sklonost opijanju povezana i s drugim rizičnim čimbenicima kao što su: psihičko nasilje u djetinjstvu, seksualno zlostavljanje, fizičko zlostavljanje i slično.
Osim toga, kod mladih osoba, osobito kod onih koji prvi puta konzumiraju veće količine alkohola, često se događaju akutna pijanstva, koja nažalost ponekad imaju i smrtni ishod. Također, mladi vozači koji voze pod utjecajem alkohola krivci su za brojnih automobilskih nesreća.
„Pod utjecajem alkohola mladi vozači u 30 % slučajeva učestalije nego stariji vozači uzrokuju teške prometne nesreće, a čak 80 % češće pokazuju agresiju i nasilničko ponašanje. Većinom nije riječ o alkoholičarima, već o čaši više, ali posljedice su iste.“
Posebno opasan trend kod adolescenata je tzv. binge drinking ili ispijanje većih količina alkohola u kratkom vremenu, takav način opijanja također u najgorem slučaju može imati i smrtni ishod.
Nažalost, društvo je dosta tolerantno na opijanje mladih. Naime, policija djeluje tek ukoliko je počinjen neki prekršaj, a zakonskih intervencija samo na temelju opijenosti maloljetne osobe, uglavnom nema ili se pak ne poštuju. Čak se i u prošlosti opijenost strogo kažnjavala.
Kod starih naroda, npr. kod Rimljana, zakon je nalagao da se svaka maloljetna osoba ako je pijana na javnom mjestu treba pritvoriti, a odredba se poštovala.
Po zakonu staroga Rima, mladima je do 30 – te godine bilo najstrože zabranjena upotreba alkohola, jer u tim godinama je puno fizičkog, intelektualnog i socijalnog uspona te se stvaraju obitelj i djeca. Čak je i mladencima tijekom svadbe bilo zabranjeno da piju alkoholna pića.
„Kultura pijenja“ praćena društvenom tolerancijom, u cijeloj Europi dovela je do prekomjerne zloupotrebe alkohola kod mladih. Stoga, nije ni začuđujuće da je alkohol prisutan kod mladih u tako velikoj mjeri, jer možemo reći da i samo društvo potiče mladež da eksperimentira s alkoholom. Također, veliki utjecaj imaju i reklame koje alkohol prezentiraju kao nešto što je dobro i zbog čega ćemo se osjećati sretnije (npr. reklame za pivo).
Osoba za koju se smatra da umjereno pije ne pokazuje znakove ovisnosti o alkoholu. Važno je znati da je između povremenog pijenja alkohola i njegove ovisnosti vrlo tanka granica. Ovo nam pokazuje da bi osoba trebala biti svjesna svojih granica tijekom konzumacije alkohola te imati moć da se odupre pijenju preko te granice.
Teoretiziranje u društvu s umjerenim pijenjem alkohola kod mladih osoba stvara određenu zbrku. Važno je istaknuti da pojam umjerenog pijenja alkohola kod djece i mladih nije uvriježen niti poželjan, jer i male količine alkohola kod njih mogu izazvati ozbiljne poremećaje te se odraziti na fizičko i mentalno zdravlje.
Međutim, svakim umjerenim pijenjem alkohola povećavaju se mogućnosti za pojavu ovisnosti i nastanak bolesti alkoholizma. Odlučujuću ulogu kako je već spomenuto ima i dob.
Zuckerman Itković i Petranović ( 2010) navode:
- 25-godišnjak može postati ovisnik nakon 12 do 15 godina pijenja alkohola
- 20-godišnjak može postati ovisnik nakon pet godina pijenja alkohola
- 15-godišnjak može postati ovisnik nakon šest mjeseci pijenja alkohola”
Prije se pijenje vezivalo samo uz mušku populaciju, dok se kod žena opijanje smatralo neprimjerenim ponašanjem. Danas je situacija drugačija pa tako imamo sve više djevojaka koje otvoreno i na javnim mjestima piju velike količine alkohola. Djelovanje alkohola na ženski organizam jače je nego na muški, a sukladno s tim kod njih su moguća i veća oštećenja. Kod djevojaka tijekom konzumacije veće količine alkohola pojavljuje se slobodnije ponašanje što može uzrokovati niz problema i neželjenih posljedica.
Kako bi se smanjila upotreba alkoholnih pića potrebno je djelovati preventivno. Moramo naglasiti kako je velika odgovornost na medijima, zdravstvenim djelatnicima, profesorima, obitelji i na svima koji se mogu naći u okolini mlade osobe. Oni moraju shvatiti da su uzor te da trebaju doprinijeti smanjenju pijenja, pušenja i uzimanja opojnih sredstava. Preventivni programi trebali bi biti organizirani u vrtićima, školama, fakultetima pa i radnim organizacijama. Važno je s mladim osobama razgovarati te im pomoći u nadilaženju kriza ukoliko se pojave (gubitak člana obitelji, kronična bolest, suprostavljanje utjecaju pojedinih skupina vršnjaka koji zloupotrebljavaju alkohol).
Uz to važno je da se poštuje granica koja je određena kao dopuštena za javno pijenje alkohola, redovito kontrolirati vozače kako bi se ustanovilo ima li među njima onih koji su pod utjecajem alkohola, ograničiti alkohol i pristup alkoholu u trgovinama.
Vedrana Pranić
soc. radnica
LITERATURA:
Babić, D. i sur. (2016). Psihoaktivne tvari. Mostar: Sveučilište u Mostaru.
Matijević, I. ( 2017) . Liječenje alkoholizma u okviru sudskih mjera. Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera – Medicinski fakultet.
Radat, K. i sur. (2014). Ovisnost – kako ju razumjeti, prepoznati i spriječiti. Zagreb: Društvo za socijalnu podršku
Rapić, M. i Vrcić Keglević, M. (2014 ) . Alkoholizam – zaboravljena dijagnoza u obiteljskoj medicini. Zagreb.
Zuckerman Itković, Z. i Petranović, D. (2010). Ovisnosti suvremenog doba. Zagreb: Školska knjiga
Žuškin, E. i sur. (2006). Ovisnost o alkoholu – posljedice za zdravlje i radnu sposobnost. Zagreb: Škola narodnog zdravlja Andrije Štampara
Photo by Kindel Media from Pexels
Pridruži se raspravi