Zdrava prehrana kao prevencija
Procjenjuje se da bi danas nastanak oko 1/3 uobičajenih karcinoma, kao što su rak debelog crijeva, dojke, prostate, pluća, gornjih dišnih putova, probavnog i ginekološkog sustava, mogao biti spriječen pridržavanjem zdravih prehrambenih navika kao i zdravih načina života (nepušenje, izbjegavanje alkohola, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost).
Prehrana, osim direktno, utječe na rizik od nastanka karcinoma i svojim utjecajem na tjelesnu težinu. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost jedni su od rizičnih faktora za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i maligne bolesti.
Kada govorimo o prevenciji nastanka raka prehranom, obično se usredotočujemo na poticanje povećanja unosa pojedinačnih hranjivih tvari i prehrambenih obrazaca za koje se zna da štite od rizika od raka, te izbjegavanje ključnih komponenti prehrane koje imaju pokazalo se da povećava rizik. Istraživanja sugeriraju da zaštitno djeluju: voće, povrće (pogotovo zeleno lisnato povrće, mahunarke, grah, leća), orašasti plodovi, vlakna, antioksidansi, cjelovite žitarice, mliječni proizvodi, umjerena konzumacija kave, dok rizik povećavaju: alkohol (karcinogen klase 1 za ljude), crveno meso (karcinogen klase 2A – vjerojatno karcinogen za ljude) i ultra-prerađena hrana.
Preporuke Svjetskog fonda za istraživanje raka za prevenciju raka:
– održavajte zdravu tjelesnu težinu
– neka cjelovite žitarice, povrće, voće i grah budu glavni dio vaše uobičajene prehrane
– ograničite ‘brzu hranu’ i drugu prerađenu hranu s visokim udjelom masti, rafiniranog škroba i šećera
– ograničite unos crvenog i prerađenog mesa
– smanjite unos slatkih pića i pijte uglavnom vodu i nezaslađena pića
– ograničite konzumaciju alkohola (svesti na minimum)
– ne koristite suplemente za prevenciju raka – pokušajte zadovoljiti prehrambene potrebe samo prehranom
– izbjegavajte pušenje i izlaganje duhanskom dimu
– budite fizički aktivni
– dojite svoju bebu, ako možete.
Prehrana nakon dijagnoze karcinoma
Ne postoji dokazani plan prehrane koji bi zajamčeno spriječio nastanak raka dojke ili zaštitio žene koje su oboljele od raka dojke od ponovnog pojavljivanja.
Saznanje o dijagnozi predstavlja veliki psihički, ali i fizički teret svakoj ženi oboljeloj od karcinoma dojke. Promjene raspoloženja, periodi pojačanog stresa i depresije ili depresivnih epizoda uvelike doprinose pojavi loših prehrambenih navika. Odabir loših namirnica nerijetko je način kojim nastojimo „utopiti“ svoje osjećaje.
Nije lako odjednom promijeniti prehrambene navike.
Ključno je promijeniti stav prema prehrani !
Stav prema prehrani ne bi trebao biti negativan, u smislu da osjećamo kao da se odričemo nečega ili da sebe kažnjavamo. On treba biti pozitivan, slijedeći tzv. „model obilja“ koji kaže da hrana i izbor namirnica trebaju biti izvor užitka, zadovoljstva, osjećaja da u tijelo unosimo nešto korisno, s mnoštvom okusa i mirisa. Kalorije ne bi trebalo brojati jer nam navedeno može stvarati nepotreban stres. Jesti bi trebalo kada smo gladni. Cilj mijenjanja stava prema prehrani nije nikako taj da privremeno smršavimo uz dijetu. Cilj je promijeniti odnos prema hrani, što zahtijeva promjenu u načinu razmišljanja, osjećajima i našem djelovanju, a sve kako bismo uspješno, ali i dugoročno, stvorili promjenu u našem stilu života.
Brojna društva daju sljedeće savjete:
- Smanjite udio masti u prehrani na između 10% do 20% ukupno unesenih kalorija (niskomasna ili nemasna hrana)
- Jedite više proteina biljnog podrijetla (grah, soja) i jedite manje proteina životinjskog podrijetla (manje puretine, nemasnog mesa)
- Minimalne dnevne porcije: žitarice: 6 dnevno, povrće: 3-5 dnevno, voće: 2-4 dnevno, mahune: 1-2 dnevno, soja: 1-2 dnevno
- Pijte 8 do 10 čaša vode dnevno (nosite sa sobom bocu vode)
- Ograničite kofein na 1 do 2 šalice dnevno
- Alkohol pijte umjereno
- Ograničite nitrate i sušenu hranu (npr. hrenovke)
- Smanjite aditive u hrani (umjetne arome)
Tijekom liječenja raka
Tijekom aktivnog liječenja od raka, određeni suplementi mogu negativno utjecati na djelovanje same kemoterapije. Prije započinjanja konzumacije bilo kakvih suplemenata, potrebno je savjetovati se s onkologom. Terapijski postupci koji se primjenjuju tijekom liječenja raka mogu dovesti do drugih zdravstvenih problema kao što su kardiovaskularne bolesti ili osteoporoza. Stoga se mogu primijeniti i druga prehrambena razmatranja koja se odnose na ova stanja. Loš nutritivni status povezan je s smanjenom vjerojatnosti dovršetka onkološkog liječenja, a samim time i lošijom prognozom te povećanom srednjoročnom i dugoročnom smrtnosti.
Za sva pitanja vezana uz prehranu, preporučljivo je savjetovati se s obiteljskim liječnikom i specijalistom onkologije, a po potrebi dodatne savjete možemo dobiti i od nutricioniste.
„ 4 zlatna pravila zdrave prehrane“:
- Jedite prirodnu i neprerađenu hranu kad god je to moguće.
- Imajte raznoliku i uravnoteženu prehranu s nizom različitih hranjivih tvari.
- Pokušajte dobiti sve što vam je potrebno iz hrane, a ne iz vitaminskih dodataka.
- Jedite onoliko koliko vam je potrebno, a ne onoliko koliko želite, kako biste održali zdravu tjelesnu težinu.
Reference:
- Ubago-Guisado E, Rodriguez-Barranco M, Ching-Lopez A et al (2021) Evidence Update on the Relationship between Diet and the Most Common Cancers from the European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition (EPIC) Study: A systematic review. Nutrients; 13(10):3582.
- https://www.ucsfhealth.org/education/breast-cancer-self-care-and-recovery-nutrition
- https://www.breastcanceruk.org.uk/diet/
- Macmillan: Healthy Eating and Cancer. Publication.
Napisala: Lorena Bosnar Zelenika, doktorica
Fotografija: Pixabay
