Što su probiotici?
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira probiotike kao žive organizme, tzv. „korisne bakterije“ ili „bakterije mliječne kiseline“ koje, kada ih se konzumira u adekvatnoj količini, imaju povoljan učinak na ljudsko zdravlje. Naš gastrointestinalni sustav složen je ekosustav koji uvijek teži uspostaviti ravnotežu između domaćina i crijevne mikroflore (mikrobiote). Mikrobiotu čine korisne bakterije tj. „probiotici“ i štetne bakterije. Korisne bakterije ili probiotici imaju višestruku ulogu – pomažu probaviti hranu koju pojedemo, sprječavaju rast štetnih bakterija (uzimajući im hranu potrebnu za rast), sudjeluju u sintezi nekih vitamina i apsorpciji nekih minerala, olakšavaju metabolizam laktoze, pomažu obraniti organizam od alergena … Pored ovih nabrojanih, probiotici imaju neprocjenjivu ulogu općenito u jačanju imunološkog sustava. Obzirom da štetne bakterije svojim pretjeranim umnažanjem u probavnom sustavu i posljedičnim ulaskom u cirkulaciju mogu naštetiti našem organizmu, neophodno je uspostaviti ravnotežu između korisnih i štetnih bakterija, ne samo za naš probavni sustav, nego i cijeli imunološki sustav.
Koje su vrste probiotika i gdje ih pronaći?
Postoje neki osnovni preduvjeti koje svaka bakterija mora zadovoljiti da bi se nazvala probiotikom: mora biti jasno identificirana, sigurna za uzimanje, mora imati sposobnost prijanjanja na sluznicu i kolonizacije probavne cijevi, mora moći preživjeti u kiseloj sredini želuca i dvanaesnika te mora biti stabilna pri skladištenju. Probiotici koji se danas najčešće koriste su različite vrste roda Bifidobacterium koje normalno nalazimo u probavnom sustavu (Bifidobacterium bifidum/ breve/ infantis/ longum) i Lactobacillus koje nalazimo u probavnom i genitalnom sustavu (Lactobacillus acidophilus/ casei/ plantarum/ reuteri/ rhamnosus/ GG). Ostale poznate vrste probiotika su: Lactococcus, Saccharomyces (probiotički kvasac), Enterococcus. Probiotike možemo pronaći u više oblika – kao probiotički lijek, kao dodatak prehrani ili u prehrambenim namirnicama bogatim probioticima. Fermentirane namirnice poput jogurta, kefira, sira, kobasica, kiselog kupusa i sličnog bogat su izvor probiotika. Na tržištu (u ljekarnama) se probiotici prodaju u obliku tableta, kapsula, prašaka ili u tekućem obliku. Kapsule se smatraju učinkovitijima od tableta jer bolje štite probiotike od razarajućeg učinka želučane kiseline. Probiotici se ne propisuju na liječnički recept, nego se kupuju u slobodnoj prodaji (npr. Biorela, Bio-kult, Waya, Linex itd) .
Koji je njihov učinak na zdravlje?
Već smo nabrojali neke od korisnih učinaka koje probiotici imaju na naš probavni sustav. Danas je najčešći razlog upotrebe probiotika zaustavljanje akutnog proljeva, pogotovo proljeva izazvanih antibioticima ili putničkih proljeva. SZO ističe i neke dodatne povoljne učinke probiotika u bolestima i stanjima kao što su intolerancija laktoze, iritabilni kolon, povišeni kolesterol u krvi, povišen arterijski tlak, rekurentne vaginalne infekcije. Također sudjeluju u prevenciji karcinoma kolona, poboljšanju imunoloških funkcija (povećavajući broj bijelih krvnih stanica i antitijela potrebnih za borbu protiv patogena), smanjenju upalne reakcije i smanjenju štetnog učinka stresa na organizam.
Kada bismo trebali uzimati probiotike?
Probiotici se uzimaju profilaktički (preventivno) ili terapijski. Preporuča se probiotike uzimati u situacijama kada smo više izloženi stresu, kada dulji period ne jedemo zdravo i uravnoteženo, kada promijenimo okolinu (veća putovanja, godišnji), kod crijevnih tegoba (nadutost, vjetrovi) i crijevnih virusnih infekcija, te u slučajevima narušene vaginalne flore (kod žena).Bitno je napomenuti da se uz terapiju probioticima treba uravnoteženo i zdravo hraniti, redovito vježbati i izbjegavati stresne situacije, a sve u svrhu održavanja ravnoteže crijevne mikrobiote.
Koja je doza probiotika dovoljna?
Većina probiotičkih pripravaka sadrži otprilike 109 (1 000 000 000) bakterija po gramu (109 CFU/gr ili ml). Bitno je držati se uputa o preporučenoj dnevnoj količini (obično 1 tableta ili kapsula dnevno). Za sada ne postoje podaci o rizicima u slučaju predoziranja. Kako bi se održao učinak na crijevnu mikrofloru, preporuča se uzimati probiotike barem 5x tjedno.
Zašto i kako uzimati probiotik uz antibiotik?
Antibiotska terapija ima nepovoljan učinak ne samo na štetne bakterije, nego i na one korisne, što posljedično može dovesti do proljeva. Jedno od najopasnijih stanja je proljev uzrokovan pretjeranim razmnožavanjem bakterije Clostridium difficile, a uslijed antibiotske terapije. Takve proljeve treba žurnije zbrinuti uz liječnički nadzor. Uz svaku se antibiotsku terapiju (posebno u osjetljivijih pojedinaca), preporuča uzimanje probiotika. Treba obratiti pozornost na to da se većina probiotika mora uzeti odvojeno, u razmaku od barem 2-3h od antibiotika, što ovisi o vrsti i sastavu pripravka. Stoga je bitno čitati uputstva.
Smiju li probiotike uzimati ugrožene skupine?
Probiotici se mogu uzimati u svakom životnom periodu. Za dojenčad su probiotici iznimno korisni jer pomažu uspostaviti ravnotežu crijevne mikrobiote i funkcioniranje imunološkog sustava. Na tržištu postoje brojni specijalni probiotički pripravci prilagođeni djeci, čak i onoj do 2 godine starosti. U dječjoj dobi probiotici su pokazali pozitivan učinak na pojavnost alergija i alergijskih bolesti. Uzimanje probiotika u trudnoći i tijekom dojenja je sigurno, i preporuča se. Bitno je napomenuti da su rizične skupine za primjenu probiotika prerano rođena djeca, pacijenti s akutnim pankreatitisom, pacijenti sa značajnim oštećenjima crijevne sluznice, kritično bolesni, hospitalizirani i imunokompromitirani pacijenti. U slučaju postojanja ovih bolesti ili stanja, potrebno je savjetovati se sa obiteljskim liječnikom ili bolničkim specijalistom, koji će individualno prosuditi o opravdanosti primjene probiotika, a u slučaju primjene odlučiti o vrsti i doziranosti preparata.
REFERENCE:
- https://internationalprobiotics.org/resources/about-probiotics/
- https://www.worldgastroenterology.org/UserFiles/file/guidelines/probiotics-and-prebiotics-english-2017.pdf
- Preporuke o primjeni probiotika u ljekarničkoj praksi ; Hepatologija danas – odabrane teme ; DUBRAVKA VITALI ČEPO1 , MARTINA PRUSAC2 , OLGICA VELKOVSKI ŠKOPIĆ3 , ALENA TATAREVIĆ4 1 Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet; 2 Ljekarna Draženović, Metković; 3 Ljekarne Zagrebačke županije; 4 ZU Istarske ljekarne
Lorena Bosnar, doktorica opće medicine
