Broj oboljelih od dijabetesa strelovito raste.
Posebno zabrinjava činjenica da je među mlađom populacijom sve više oboljelih. Najznačajnijim čimbenikom ovako brzog rasta smatra se suvremeni način života kojeg obilježavaju veći unos visokokalorične i nutritivno siromašne hrane (posebno jednostavnih ugljikohidrata), smanjena tjelesna aktivnost, povećani stres.
Dijabetes je 4. vodeći uzrok smrti u svijetu. Samo u Europi od šećerne bolesti boluje 66 milijuna odraslih osoba. U Hrvatskoj je u 2018. bilo preko 300.000 oboljelih, a taj se broj i dalje povećava zabrinjavajuće velikom brzinom.
Dijabetes dijelimo na dva osnovna tipa:
– tip 1 (nastaje uslijed nedostatka inzulina, hormona kojeg luči gušterača, a koji je neophodan
za normalan ulazak i metabolizam glukoze u stanicama) i
– tip 2 (u čijem nastanku igraju ulogu i smanjena osjetljivost stanica na inzulin i neadekvatno
lučenje inzulina iz gušterače).
Manje su zastupljeni i drugi specifični tipovi šećerne bolesti: ona uzrokovana kroničnim bolestima gušterače, šećerna bolest provocirana uzimanjem nekih lijekova, šećerna bolest u sklopu nekih genetskih sindroma, šećerna bolest u trudnoći.
Tip 2 javlja se u više od 90% slučajeva obolijevanja od šećerne bolesti, uglavnom u odrasloj populaciji, iako sve se češće i u mlađih, posebno pretilih osoba.
Kod nastanka dijabetesa tipa 2 najčešće je riječ o dvostrukom poremećaju. Prvi poremećaj odnosi se na smanjenje inzulinskih receptora u stanicama i nemogućnost inzulina da transportira glukozu u stanice što nazivamo inzulinskom rezistencijom što je dijelom genetski poremećaj, dijelom posljedica vanjskih čimbenika (pretilosti, povećane koncentracije slobodnih masnih kiselina u krvi, smanjene tjelesne aktivnosti, starije životne dobi i dr.). Porastom koncentracije glukoze u krvi gušterača počinje lučiti veće količine inzulina kako bi pojačala ulazak glukoze u stanice, što djelomično rješava problem suviška glukoze u krvi – period oštećene tolerancije na glukozu. Proces se nastavlja sve većim lučenjem inzulina što vremenom gušteraču iscrpljuje pa se lučenje inzulina smanjuje. Posljedica ovakvog funkcioniranja je nastanak šećerne bolesti.
Šećerna bolest može se razviti i tijekom uzimanja nekih lijekova. Najčešće se radi o kortikosteroidima. Također može se javiti kao posljedica drugih bolesti, primjerice upale gušterače ili pankreatitisa, poremećaja nadbubrežne žlijezde ili žlijezde hipofize. Dijabetes uzrokuju i neki rijetki genski poremećaji.
Lorena Bosnar, dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
