Samopoštovanje i samoefikasnost
Rad na samopoštovanju, osim što je važan za opstanak postignutoga pozitivnog stanja, neizmjerno je važan i za sam slijed terapije. Osoba koja ima dobro samopoštovanjemi osjećaj osobne efikasnosti lakše će slijediti terapiju i bit će hrabrija u izlaganjima i samim tim će uspjesi u obavljanju zadataka pozitivno djelovati na samopoštovanje i osobnu učinkovitost.
Samopoštovanje
Što je zapravo samopoštovanje? Kroz povijest psihologije mnogi istraživači su imali svoj pristup samopoštovanju i dali su različite definicije.
Pope, McHale, Craighead (1988) smatraju da samopoštovanje ima svoje korijene u odnosu slike koju netko ima o sebi i slike toga što bismo željeli biti.
Što je veća udaljenost, tj. nepouzdanost onoga „kakvi jesmo“ od onoga „kakvi bismo željeli biti“ toliko se više osjećamo kao osobe manje vrijedne i osjećamo nezadovoljstvo prema sebi samima.
Samopoštovanje je zapravo stav koji svatko od nas ima prema sebi samome i samim tim uključuje različite aspekte:
- Kognitivni aspekt. Mišljenje koje svatko ima o sebi odnosi se na: fizički izgled, emocije, afektivni i socijalni život, znanje, profesiju, moralnost, ostvarenje ciljeva, ukratko, odnosi se na autorealizaciju.
- Emotivni aspekt: što osoba osjeća prema sebi, npr. afekt, indiferentnost, neprijateljstvo.
- Aspekt ponašanja: kako se osoba ponaša prema sebi. Ima li respekt prema sebi, zadovoljava li svoje potrebe, stvara li zadovoljavajuće uvjete za samoga sebe, brine li se za svoje zdravlje.
Samopoštovanje se temelji na nizu različitih iskustava.
Doživljaji uspjeha dovode do povećanog samopoštovanja, dok će sniženo samopoštovanje slijediti nakon ponovljenih neuspjeha.
Zadovoljstvo trenutnim aktivnostima, prijateljstvima i romantičnim vezama pridonosi povećanom samopoštovanju, dok ga nedostatci na tim područjima smanjuju.
Nisko samopoštovanje može biti velika prepreka u ostvarenju životnih ciljeva.
Dobro je što razina samopoštovanja nije zapisana u genima.
Ne možemo izabrati boju očiju ili kose, ali možemo naučiti da se više poštujemo, da prepoznajemo svoja ograničenja i mane i da više cijenimo svoje kvalitete.
Mnoga istraživanja upućuju na to da osobe s niskim samopoštovanjem imaju više strahova, fobija i interpersonalnih poteškoća, nesigurnije su i neodlučnije, ovise o mišljenju i ocijeni drugih, anksioznije su i depresivnije i manje su uspješne u realizaciji vlastitih potencijala nego osobe s visokim samopoštovanjem (Strocchi, 2002).
Da bismo poboljšali samopoštovanje moramo svakako raditi na različitim aspektima koje smo naveli: kognitivni aspekt, emotivni aspekt i aspekt ponašanja, a Strocchi (2002) nam daje posebne specifične sugestije na kojima aspektima možemo raditi.
- Cijenite sebe i druge
U prvom aspektu se ističe da je važno za samopoštovanje cijeniti sebe i biti svjestan svojih kvaliteta, ali isto tako mirno i bez zavisti ili nesigurnosti cijeniti kvalitete drugih. Da bismo to postigli možemo raditi na analizi vlastitih kvaliteta i vlastitih životnih uspjeha te analizi kvaliteta osoba s kojima imamo česte kontakte.
- Prihvatiti se
Drugi važan aspekt za dobro samopoštovanje odnosi se na činjenicu da svatko od nas ima mane. Moramo prihvatiti svoje nedostatke, greške, slabosti, ograničenje i neuspjehe. Moramo naučiti prihvatiti ono što ne možemo promijeniti i potruditi se promijeniti ono što je u našim mogućnostima. Isto tako moramo naučiti prihvatiti sve emocije i one pozitivne i one negativne i ambivalentnost, prisutne u svakoj osobi.
- Iskrena ljubav prema sebi
Moramo se odnositi prema sebi na pozitivan, prijateljski način pun razumijevanja jer vrlo često smo prema drugima nježni i puni i razumijevanja. Hvalimo i potičemo druge, a sebi nikada ne dajemo komplimente i pohvale. Zato je dobro nagraditi samoga sebe. Zamislite nagradu na tjednoj razini, mjesečnoj i godišnjoj. Budite prvo prema samome sebi najveći prijatelj.
- Pažnja prema vlastitim potrebama a ne samo prema potrebama drugih ljudi
Ovaj se posljednji aspekt nadograđuje na prethodni jer zapravo voljeti sebe znači i obratiti pažnju i na vlastite potrebe, a ne samo uvažavati i ispunjavati i potrebe drugih.
Kada ste napeti, anksiozni, depresivni, pitajte se koja je vaša potreba u tom trenutku.
Ako biste željeli popričati i podijeliti probleme s nekim, nazovite blisku osobu s kojom uspijevate pronaći mir i opuštenost. (Napišite koje biste tri osobe mogli nazvati u svakom trenutku, zbog bilo koje potrebe).
Ako više želite ostati sami, ali u mirnoj opuštenoj atmosferi, pronađite takvo mjesto u svom životu (napišite tri mjesta koja vas smiruju i opuštaju).
Ako pak smatrate da je za vas važnija neka aktivnost jer se samo tako opuštate i pronalazite svoj mir, odaberite aktivnosti koje vas pune i daju energiju da se možete suočiti sa stresom svakodnevnog života ( napišite tri aktivnosti koje vas smiruju i opuštaju).
Na osnovu svega dosad navedenoga evo ukratko različitih vježbi preko kojih možemo poboljšati svoje samopoštovanje:
- Koje su moje kvalitete, psihičke i fizičke?
- Koja su moja znanja, vještine i talenti?
- Koji su moji životni uspjesi?
- Kako me vide drugi ljudi? Što cijene kod mene?
- Koje pozitivne osobine primjećujem kod drugih ljudi, a zapravo ih i sam imam?
- Što imam pozitivno u životu što mnogi drugi nemaju?
- Što nemam negativno u životu, a mnogi drugi imaju?
- Koji su moji hobiji, interesi?
- Analiza socijalne mreže (Koji su moji najbolji prijatelji?).
- Napišite svoje mane. Za svaku navedite može li se promijeniti i kako) ili je nemoguće promijeniti pa se treba prihvatiti takvima kakvi jeste.
- Budite svjesni svojih potreba:
– koga želim kad sam nesretna
– koja mjesta me smiruju
– koje aktivnosti me smiruju.
12. Volite se ( nagrada: tjedna, mjesečna, godišnja)
Literatura: Andreja Kostelić-Martić – Napadaji panike ili neka teška bolest? – Medicinska naklada; Zagreb, 2017.
Sastavila: Božica Tunjić
Fotografija: Unsplash
