Nadiranje nesretnih uspomena, samokritičnih misli i osuđujućih načina mišljenja ne možete spriječiti — no možete spriječiti ono što slijedi. Možete spriječiti da negativna spirala, potkrepljujući samu sebe, pokrene idući ciklus loših misli. Možete zaustaviti tok destruktivnih osjećaja zbog kojih naposljetku možete postati nesretni, tjeskobni, živčani, razdražljivi ili iscrpljeni.
Meditacija usmjerene svjesnosti uči vas prepoznati sjećanja i štetne misli u nastanku. Podsjeća vas da je riječ o sjećanjima. Ona su poput propagande, nisu stvarna. Ona nisu vi. Možete naučiti opažati negativne misli dok nastaju, pustiti ih da se nakratko zadrže, a onda ih jednostavno gledati kako vam nestaju pred očima. A kada se to dogodi, može se zbiti nešto izvanredno: nastalu prazninu ispuni dubok osjećaj sreće i spokoja. Meditacija usmjerene svjesnosti čini to iskorištavajući drugi mogući odnos naših umova sa svijetom. Većini je nas znana samo analitička strana uma, proces mišljenja, rasuđivanja, planiranja i kopanja po sjećanjima u potrazi za rješenjima. No um je također i svjestan. Osim što razmišljamo o stvarima, mi smo i svjesni činjenice da razmišljamo. I ne trebamo jezik da posreduje između nas i svijeta; možemo ga doživjeti izravno svojim osjetilima. Sposobni smo neposredno doživjeti stvari poput ptičjeg pjeva, mirisa krasnog cvijeća i osmijeha voljene osobe. I znamo srcem kao i glavom.
Svjesno iskustvo nije samo mišljenje. Um je veći i obuhvatniji od same misli. Meditacija stvara veću mentalnu jasnost, omogućuje da svijet gledamo čistom i iskrenom svjesnošću. Ona je mjesto — povoljno motrište — odakle možemo promatrati pojavu svojih misli i osjećaja. Tada prestajemo biti kao napete puške pa ne moramo reagirati čim se nešto dogodi. Naše unutarnje ja — onaj dio nas koji je urođeno miran i sretan — više ne zaglušuje buka uma preopterećenog problemima. Meditacija usmjerene svjesnosti potiče nas da budemo strpljiviji i suosjećajniji prema sebi te da njegujemo otvorenost i pažljivu ustrajnost. Te nam osobine pomažu osloboditi se utega tjeskobe, ZAČARANI KRUG stresa i jada podsjećajući nas na znanstvenu spoznaju: dobro je prestati shvaćati tugu i druge neugodnosti kao poteškoće koje valja rješavati. Ne trebamo biti nezadovoljni kada »ne uspijemo« s njima izići na kraj. Zapravo, baš je to često najbolji rasplet jer ih uobičajenim načinima rješavanja nerijetko pogoršamo. Svjesnost se ne suprotstavlja prirodnoj težnji mozga da rješava poteškoće. Ona nam jednostavno daje vrijeme i prostor da izaberemo najbolji način njihova rješavanja. S nekim je poteškoćama najbolje postupati emocionalno — odlučujemo se za rješenje za koje »naslućujemo« da je najbolje. Kroz druge se valja probijati razumom. S mnogima se najbolje izlazi na kraj intuitivno, maštovito. A neke je zasad najbolje pustiti na miru.
Blagodati meditacije usmjerene svjesnosti
Mnogobrojna psihološka istraživanja pokazuju da su ljudi koji redovito meditiraju u prosjeku sretniji i zadovoljniji. Ti rezultati nisu toliko bitni sami po sebi, koliko imaju iznimnu medicinsku važnost jer su takvi pozitivni osjećaji povezani s duljim i zdravijim životom.
• Tjeskoba, depresivnost i razdražljivost smanjuju se redovitim meditiranjem. Usto, pamćenje je bolje, reakcije postanu brže, a tijelo i um snažniji.
• Redovito meditiranje implicira i kvalitetnije međuljudske odnose koji, pak, one što meditiraju i više ispunjavaju.
• Istraživanja diljem svijeta pokazala su da meditiranje smanjuje glavne pokazatelje kroničnog stresa, među njima i povišeni krvni tlak.
• Meditiranje se pokazalo djelotvornim i pri ublažavanju utjecaja ozbiljnih stanja poput kroničnih bolova i raka, a čak može olakšati odvikavanje od droga i alkohola.
• Istraživanja su, usto, pokazala da meditacija jača imunosni sustav pa pridonosi obrani od prehlade, gripe i drugih bolesti.
Jednominutna meditacija
1. Sjednite uspravno na stolac s ravnim naslonom. Ako možete, malo odmaknite leđa od naslona kako bi glavni oslonac bila upravo vaša kralježnica. Tabani neka vam budu na podu. Zatvorite oči ili oborite pogled.
2. Usmjerite pozornost na vaše udisaje i izdisaje. Budite svjesni različitih osjeta pri svakom udahu i izdahu. Obratite pažnju na disanje bez očekivanja da će se nešto osobito dogoditi. Nema potrebe da ga na bilo koji način mijenjate.
3. Misli bi vam nakon nekog vremena mogle odlutati. Kada to opazite, polako vratite pozornost na disanje i nemojte zbog toga sebi predbacivati — spoznaja da su vam misli odlutale te vraćanje pozornosti bez kritiziranja bit su meditacije usmjerene svjesnosti.
4. Um se naposljetku može smiriti poput mirnog jezerca, no ne mora. Čak i ako doživite osjećaj potpunog mira, možda je prolazan. Osjetite li ljutnju ili ozlojeđenost, primijetite da i to može biti prolazno. Što god da se dogodi, samo pustite da bude takvo kakvo jest.
5. Nakon što protekne minuta, otvorite oči i ponovno promotrite sobu.
Preuzeto iz knjige Mark Williams i Danny Penman: Meditacije usmjerene svjesnosti
Fotografija: Pixabay
