“Kada sam prvi puta dobila panični napad, mislila sam da imam srčani udar”, rekla mi je jednom prijateljica. Iskustvo je bilo toliko intenzivno da je u konačnici zatražila hitnu pomoć. I zasigurno nije jedina.
Napad panike iznenadna je pojava vrlo intenzivnog straha bez očitog uzroka, koja izaziva snažne fizičke reakcije. Neke od njih mogu biti vrtoglavica, lupanje srca i pritisak u prsima, osjećaj gušenja ili mučnina.
Njihov nastanak može biti prouzročen različitim faktorima, od genetike, iznimno stresnih i traumatskih situacija, velikih životnih promjena, pa sve do pretjerane konzumacije kofeina. Kod nekih se ljudi pojave jednom ili dvaput u životu, dok su kod drugih znatno češći.
“Uglavnom mogu osjetiti kada će doći”, kaže mi prijateljica. “Osjećam taj nemir tu, u prsima, od jutra.” Nakon toga se, kaže, pojavi bilo gdje i bilo kada kroz dan. No uz kontinuiran rad s terapeutom, uspjela ih je staviti „pod kontrolu”. Kada i dođu, ona zna što učiniti i kako si pomoći u trenutku.
Ističe da joj posebno pomaže jedna jednostavna mindfulness tehnika. „Fokusiram se na sve ono što vidim, što čujem, što mogu osjetiti pod svojim prstima. Na primjer, ležim u svojoj sobi i nabrajam – vidim radni stol i stolicu, vazu s cvijećem i policu za knjige, osjećam mekoću posteljine pod prstima, a vani pjevaju ptice…”.
To joj pomaže da vrati fokus u sadašnjost i „zavara” se. Kako kaže, već kroz nekoliko minuta intenzitet napada panike se polako počne smanjivati. Takav napredak ipak, napominje, nije došao preko noći.
Naime, napadi panike često negativno utječu na različite aspekte života ako se na njima ne radi aktivno. No kroz kontinuiran rad s terapeutom, ali i kvalitetnu prehranu i dovoljno fizičke aktivnosti, napredak će zasigurno biti vidljiv, a kvaliteta života značajno bolja.
Izvor:
Mayo Clinic, Panic attacks and panic disorder – https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/panic-attacks/symptoms-causes/syc-20376021
Napisala: Marija Bionda
Fotografija: Unsplash
