Živimo u vremenu kada mediji imaju veliki utjecaj na naš stil života, hobije, oblikovanje želja i naših viđenja ”normalnoga”. Naime, mediji često diktiraju pojam ”ljepote” i onda mi, posebice mladi ljudi, ponekad pomalo nesigurni u sebe, želimo postići taj diktirani ideal. Pri tome često posežemo za različitim dodatcima prehrani, naročito proteinskim, bez da zaista znamo dovoljno o njima.
Iako se potrebnom dnevnom dozom proteina smatra od 0,8 do 1,2 grama po kilogramu tjelesne mase, taj iznos je individualan i promijenjiv te prije svega ovisi o količini tjelesne aktivnosti, o dobi, o spolu te o zdravstvenom stanju osobe. Proteinski suplementi su među najpopularniijim dodatcima prehrani kod osoba koje žele povećati mišićnu masu, poboljšati izvedbu te izdrživost, posebice su popularni među sportašima, vojnicima, ali i osobama koje se rekreativno bave nekim sportom. Vježbe snage i izdržljivosti često dovode do negativnog proteinskog balansa u tijelu i posljedično do dugotrajnijeg oporavka mišića i nezadovoljavajućih rezultata. Ukoliko je unos proteina premalen, nemoguće je postići maksimalnu snagu i dobivanje čiste mišićne mase. To je razlog zašto mnogo ljudi poseže za proteinskim dodatcima. Vjerojatno najpopularniji među njima je proteinski prašak.
Proteinski prašak je praškasta forma proteina (bjelančevina) koja može biti proizvod biljke (soje, graška, riže, krumpira, konoplje), jaja ili mlijeka (kazein, whey protein). Mogu sadržavati i druge sastojke kao što su dodani šećeri, umjetna sladila, arome, vitamini, minerali te zgušnjivači. Količina proteina po dozi (obično se u paketu dobije dozna žlica) varira od 10 do 30 grama. Suplementi koji su za izgradnju mišića obično sadrže više proteina, dok oni koji su namijenjeni za gubitak težine sadrže manje.
Mnogi su rizici konzumacije ovih suplemenata kojih konzumenti obično nisu svjesni:
- za razliku od lijekova, kontrole koje ovi proizvodi prolaze su puno slabije
- kontrolirane jer spadaju u dodatke prehrani, za koje je jedino bitno da ne štete zdravlju. Dakle, nemoguće je znati da li sastav proteinskog suplementa zaista odgovara etiketi koja se na njemu nalazi,
- obzirom na limitrana istraživanja na temu dugotrajnog unosa velike količine proteina (iz suplemenata), ne znamo koji su zaista dugoročni efekti,
- u osoba koje imaju alergiju na laktozu ili slabije toleriraju laktozu, često se pojavljuju gastrointestinalni simptomi – nadutost, mučnina, povraćanje, proljev… Tipični simptomi alergije na protein sirutke su osip, crvene i nadražene sluznice,otekline i svrbež,
- uz to, neki proteini imaju visok udio šećera i mogu uzrokovati porast tjelesne težine te nezdrav porast razine šećera u krvi,
- postoje i istraživanja koja su utvrdila kontaminaciju određenih proteinskih suplemenata toksinima i teškim metalima. Tada se zaključilo da je to posljedica procesa izrade, ali i prisustva toksina u zemlji na kojoj su biljke uzgajane;
Postoje slučajevi kad je umjetan unos proteina od velikog značaja/pomoći jer je jedini način postizanja zadovoljavajućeg unosa, primjerice kod poremećaja u prehrani, gubitka apetita (posebice u starijih), nezarastanja rana nakon kirurškog zahvata, ozbiljnih medicinskih stanja koje zahtjevaju povećan unos kalorija i proteina (npr. kod opeklina) itd. U tim slučajevima su oni gotovo i neophodni. U svim drugim slučajevima, kada je osoba potpuno zdrava, trebala bi težiti konzumiranju namirnica s većim udjelom proteina (bjelančevina). To su prije svega sve vrste mesa i ribe, mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt, tvrdi i meki sirevi), jaja, soja, slanutak, šparoge, grašak, špinat, leća, krumpir, kukuruz, brokula, riža, prokulice, jabuke, maline, kruške, jagode, ananas, breskve, grožđice i sušeno voće, sjemenke i orašasti plodovi itd.
Ukoliko se osoba ipak odluči konzumirati neki od proteinskih dodataka, svakako bi se trebala konzultirati sa svojim liječnikom. Toga se posebice trebaju držati osobe koje već boluju od kroničnih bolesti.
Mariam Samara dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
