Upale mokraćnog i spolnog sustava su jedan od vodećih razloga zbog kojih se žene javljaju liječniku. Najčešće se radi o vaginalnim infekcijama s kojima se većina žena susretne barem jedanput tijekom života. Probiotici imaju sve veću važnost u njihovoj prevenciji, stoga ćemo u nastavku teksta odgovoriti na pitanja što su probiotici, kako djeluju te koja je njihova funkcija.
PROBIOTICI – ŠTO SU I ZAŠTO SU TOLIKO VAŽNI?
Poznato je kako nisu svi mikroorganizmi štetni za naš organizam, nego postoje i oni s pozitivnim učinkom na zdravlje. Probiotici predstavljaju upravo takve „dobre“ bakterije s pozitivnim učinkom na probavni i mokraćni sustav te intimno zdravlje.
Budući da su upale mokraćnog i spolnog sustava jedan od najčešćih razloga zbog kojih se žene javljaju svome liječniku, važno je shvatiti povezanost vaginalne mikroflore i razvoja infekcije.
VAGINALNA MIKROFLORA
Mikroorganizmi ne moraju nužno biti uzročnici infekcija. Neki od njih mogu činiti i zaštitu od naseljavanja patogenih bakterija, virusa i gljiva. Vaginalna mikroflora predstavlja upravo skupinu raznih mikroorganizama koji su važan dio imunološkog sustava žene te sprječavaju razvoj infekcija patogenim uzročnicima. Laktobacili su najvažnije bakterije vaginalne mikroflore. Oni posjeduju i sposobnost proizvodnje mliječne kiseline koja ima antimikrobno djelovanje te na taj način sudjeluju u održavanju zdrave sluznice ženskih organa.
KAKO PROBIOTICI DJELUJU?
Iako se i dalje ne zna točno kako probiotici djeluju, pretpostavlja se da je to multifaktorijalno. Oni stvaraju različite produkte i tvari s antimikrobnim djelovanjem (mliječna kiselina, baktericin, hidrogen peroksidaza) koji onemogućuju naseljavanje „loših“ bakterija, virusa i gljiva.
Laktobacili vaginalne mikroflore (i oni u probioticima) su glavni proizvođači mliječne kiseline. Oni ju proizvode iz glikogena (šećera) koji je produkt epitela rodnice u normalnim uvjetima, kada vaginalni pH iznosi 4.0 – 4.5. Kiseli pH onemogućuje razmnožavanje „loših“ mikoroganizama te svako njegovo narušavanje doprinosi razvoju upale.
PROBIOTICI U LIJEČENJU BAKTERIJSKE VAGINOZE
Bakterijska vaginozapredstavlja stanje u kojem je narušena vaginalna mikroflora te se smatra najčešćim uzrokom pojačanog vaginalnog iscjetka. Tada dolazi do pomaka vaginalne ravnoteže od laktobacila prema patogenim bakterijama, poput anaeroba. Vaginalni pH tada raste te se javljaju neugodni klinički simptomi, iako ponekad infekcija može biti i asimptomatska. Anaerobne bakterije stvaraju amine, enzime koji su ključni za nastanak neugodnog mirisa i pojačanog iscjetka. Bakterijska vaginoza se uglavnom očituje bjelkasto-sivim iscjetkom neugodna mirisa koji mnoge žene opisuju „poput ribe“.
Ove infekcije se liječe antibioticima, no veliku ulogu u terapiji imaju i probiotici koji se koriste samostalno ili u kombinaciji s antibiotskom terapijom. Preporuča se 30-dnevna primjena probiotika s bakterijama Lactobacillus rhamnosus i reuteri uz 7-dnevnu antibiotsku terapiju. Iako, ne postoji mnogo znanstvenih istraživanja koji potvrđuju njihovo pozitivno djelovanje, u korist primjene probiotika u liječenju bakterijske vaginoze govori pozitivno iskustvo brojnih pacijentica i njihovih liječnika.
PROBIOTICI KOD VAGINALNE GLJIVIČNE INFEKCIJE
Antibiotska terapija za liječenje bakterijskih infekcija, nažalost, povećava rizik za nastanak gljivične vaginalne infekcije (kandidijaze). Iako primjena probiotika nije dostatna za liječenje gljivičnih infekcija, pripravci laktobacila pomažu u bržem izlječenju. Kako bi spriječili nastanak kandidijaze, preporuča se istovremena primjena antibiotika i antimikotika (lijekova protiv gljivica) te korištenje probiotika (laktobacila) oralno ili vaginalno tek oko 4 dana nakon terapije.
Također, gljivične infekcije češće su kod žena sa šećernom bolešću i onih s povišenim razinama hormona estrogena (tijekom korištenja oralnih hormonskih kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije u menopauzi). Primjena probiotika se preporuča upravo ovim skupinama žena.
…I ZA KRAJ
Iako je poznat pozitivan učinak djelovanja probiotika na prevenciju i liječenje infekcija, i dalje ne postoje znanstveni dokazi koji isti potvrđuju. Budući da ne postoji jedinstven standard takvih proizvoda i da se regulativa nadzora razlike od proizvođača do proizvođača, Agencija za kvalitetu hrane i lijekova potiče na opreznu primjenu probiotika. Također nedostaju cjeloviti i dokumentirani podatci koji govore o njihovoj učinkovitosti te znanstveno dokazane preporuke za primjenjivanu dozu i učestalost.
Bez obzira na sve, zadovoljne pacijentice poticaj su za daljnja istraživanja te se nadamo da će propisivanje probiotika u skoroj budućnosti postati sastavni dio terapije.
Autor: Poliklinika Mazalin
Photos courtesy of PIxabay
