Mislim da možemo reći da danas živimo bolje nego ikad, brojne bolesti postale su prošlost pojavom cjepiva, životni vijek značajno se produžio, zdravstvena skrb dostupnija je nego ikada prije, informacije su često dostupne s par klikova mišem.
Informiraniji smo i educiraniji po pitanju odgoja djece, o tome koja postupanja su neprihvatljiva i štetna i sve više roditelja usvaja ta znanja te se ponaša u skladu s njima. No, današnja mladež depresivnija je no ikad. Zašto?
Statistike kažu da si od svakih 100 minuta jedan tinejdžer oduzme život, kako jedan od pet tinejdžera boluje od depresije od kojih samo 30% odluči potražiti i dobije stručnu pomoć.
Dakako, postoje određeni faktori rizika za pojavu depresije u mladih ljudi: povijest bolesti depresije i sličnih bolesti u obitelji, nasilje i zanemarivanje (u obitelji, školi i slično), traume kao što su izdvajanje iz obitelji, razvod i slično. Stručnjaci također tvrde kako su djevojke sklonije depresiji od mladića. Vjerojatno znate i da dio odgovornosti nosi naša kemija u mozgu: razina serotonina, norepinefrina i dopamina u dijelovima mozga odgovornih za raspoloženje. No niske razine hormona sreće i visoke razine nasilja konstanta su koja postoji od kada je svijeta. No, zato stopa depresije i suicidalnog ponašanja nije konstantna, dapače, u porastu je!
Je li možda uzrok toga marketing koji nam šalje poruku da uvijek moramo biti sretni i nasmijani pa pod tim utjecajem ne naučimo prihvatiti i one emocije koje nazivamo negativnim, premda one to u svojoj osnovi nisu. Ne naučimo ih prihvatiti niti se nositi s njima.
Svakako ne smijemo zaboraviti „dežurnog krivca“ za mnoge probleme u ponašanju mladih: društvene mreže (Instagram, Facebook i razne slične medijske platforme). Obzirom na to kako je tehnološki, pa tako i medijski napredak, značajno napredovao u odnosu na prošlost, razumljivo je zapitati se leži li u tom grmu zec. Permanentno bivanje na društvenim mrežama, faktički još od pelena, ta egzibicionistička izloženost sama po sebi stvara ogroman pritisak, između ostalog i taj da se prikažemo u što boljem svjetlu. Jer na Instagramu svi imaju savršene živote. Društvene mreže također su i novi poligon za nasilno ponašanje putem interneta (tzv. cyberbullying).
Više no ikad u prošlosti izloženi smo informacijama i raznim vanjskim “podražajima”. Zasigurno i to stvara određenu zbunjenost i košmar u glavi.
Kako god bilo, mladi i/ili njihovi roditelji svakako bi trebali potražiti pomoć suočeni s depresijom. Bez obzira na njene uzroke, riječ je o ozbiljnoj bolesti koju treba shvatiti kao takvu i na vrijeme potražiti stručnu pomoć jer pomoći ima.
Tajana Jurinić
Image by Darkmoon_Art from Pixabay
