Suvremeni način života veliki je izazov cijelom našem organizmu. Stres, povećana konzumacija lijekova, neuravnotežena prehrana s velikim udjelom šećera i nezdravih masnoća, alkohola i gaziranih pića, sve veća koncentracija toksina iz okoline i hrane, faktori su koji otežavaju optimalno funkcioniranje organizma.
Jetra je drugi najveći organ u našem tijelu. Nalazi se u desnom gornjem dijelu trbuha (abdomen), ispod dijafragme, zaštićena rebrima. Kad je u pitanju metabolizam, jetra je najsloženiji organ. Zbog niza važnih, za život neophodnih funkcija koje obavlja, jetru nazivamo “kemijskom tvornicom” našeg organizma.
Funkcije jetre obavljaju jetrene stanice – hepatociti. Oni sudjeluju u metabolizmu tj. preradi bjelančevina, masti, ugljikohidrata, žučne boje – bilirubina, žučnih kiselina, vitamina, minerala i nekih hormona, lijekova i toksina.
Proces prerade (biotransformacije) alkohola, lijekova i drugih toksina ostavlja posljedice na jetri (oštećenje i odumiranje jetrenih stanica). Na sreću, jetra ima veliku sposobnost obnavljanja (regeneracije). Svoje funkcije obavlja i kada je očuvana tek polovina jetrenog tkiva.
Bolesti jetre mogu biti posljedica različitih faktora: infekcija, lijekova, toksina, ishemije (smanjenog dotoka krvi kroz suženu ili komprimiranu krvnu žilu u neki organ ili dijelove tijela), autoimune bolesti, a mogu nastati i postoperativno. Bolesti jetre najčešće su posljedica nezdravog načina života (učestale konzumacija velikih količina masne i pržene hrane, neumjereno konzumiranje kave, neumjereno konzumiranje alkohola, lijekovi, otrovi, oralna kontracepcija i dr.)
Bolesti jetre najčešće počinju nespecifičnim simptomima, a najčešći su:
- slabost,
- umor,
- gubitak apetita,
- mršavljenje,
- osjećaj sitosti,
- nadutost,
- mučnina,
- povremeno povraćanje,
- povišena tjelesna temperatura,
- promjene raspoloženja,
- smanjen libido,
- poremećaji plodnosti.
Najčešće bolesti jetre su: žutica, virusne bolesti jetre, hepatitis A, hepatitis B, hepatitis C, hepatitis D, hepatitis E, toksična oštećenja jetre (uzrokovana alkoholom, lijekovima, kemikalijama i teškim metalima, endogenim toksičnim metabolitima, toksinima biljnog, životinjskog i bakterijskog podrijetla), nealkoholna masna bolest jetre, autoimuni hepatitis, primarni sklerozirajući kolangitis, primarna bilijarna ciroza, nasljedne i metaboličke bolesti jetre, Wilsonova bolest, ciroza jetre, tumori.
Mnoge bolesti jetre danas je moguće uspješno spriječiti. To se posebno odnosi na najčešće bolesti – virusne hepatitise, alkoholnu i nealkoholnu masnu bolest jetre, te neke manje učestale nasljedne bolesti metabolizma koje zahvaćaju jetru.
Kako njegovati jetru i poticati njenu regeneraciju?
Zeleno lisnato i gorko povrće (blitva, špinat, radić, rukola, raštika), te brokula, koraba, artičoka, češnjak, mahunarke, jabuke i kruške, blagotvorno djeluju na jetru i trebali bi biti dio svakodnevnog jelovnika. Limunov sok u limunadi, u salatama (umjesto octa) ili kao začin, također je odličan izbor. Biljni čajevi poput metvice, kamilice, hibiskusa, koprive, maslačka pomažu radu i obnavljanju jetre.
Prehrana koja podržava zdravlje naše jetre predstavlja način prehrane koji bi trebali slijediti svi koji žele najbolje za svoje zdravlje. Zdravi životni izbori najbolja su prevencija zdravlja jetre.
Najpoznatija ljekovita biljka koja se koristi kod bolesti jetre je sikavica ili osljebad (Sylibum marianum), a aktivna tvar koja je zaslužna za pozitivne učinke ove biljke je flavonoid silimarin. Najčešće se komercijalno proizvodi kao suhi standardizirani ekstrakt u obliku kapsula ili tableta.
Kroz brojna ispitivanja uvidjelo se kako je biljka slabije učinkovita kao infuz ili dekokt (čaj), jer se aktivni spojevi slabo otapaju u vodi. Silimarin se može kupiti u ljekarni u slobodnoj prodaji (bez recepta), no definitivno bi se prije toga trebalo konzultirati sa liječnikom ili ljekarnikom.
Lorena Bosnar dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
