Znanstveno je dokazano da redovito prakticiranje zdravih životnih navika, u cilju smanjenja čimbenika rizika za pojavnost srčano-žilnih bolesti, značajno utječe na opće zdravlje te zdravlje srca i krvnih žila.
Srčano-žilne bolesti vodeći su uzrok obolijevanja i vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama Europe i u Hrvatskoj. Hrvatska je 2010. godine potpisala Europsku povelju o zdravlju srca (Heart Health Charter) koja sadrži savjete koje je poželjno primjenjivati kako bismo unaprijedili zdravlje i produžili očekivanu životnu dob populacije.
Procjene su da će do 2030. g. oko 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati od ovih bolesti.
Posljednjih godina bilježi se blagi trend pada smrtnosti u zapadnim zemljama, zahvaljujući ponajprije odgovarajućoj terapiji, informiranosti i promjenama loših životnih navika.
Čimbenici rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti su brojni. Dijelimo ih na promjenjive i nepromjenjive. Na nepromjenjive uzroke, kao što su nasljeđe, dob, spol, jednostavno ne možemo utjecati. Promjenjivi uzroci su oni na koje možemo i trebali bismo utjecati prvenstveno promjenom životnih navika – zdravim životnim izborima kao što su uravnotežena i zdrava prehrana, umjerena fizička aktivnost, izbjegavanje alkohola, nepušenje, izbjegavanje stresa.
U ovu bismo skupinu mogli uvrstiti i neke druge bolesti i dijagnoze koje neupitno dovode do povećanog rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti kao što su: dijabetes tipa 2, povišen arterijski tlak, dislipidemija (poremećenu koncentraciju lipoproteina u krvi), pretilost, narušeno mentalno zdravlje. Na ove potonje također možemo utjecati promjenom životnih navika, sami i/ili u suradnji sa liječnikom.
Smjernice za čuvanje zdravlja srca
- baviti se tjelesnom aktivnošću minimalno pola sata svaki dan (hodati minimalno 3 km dnevno)
- aktivnost bi trebala biti primjerena dobi, stanju, interesima i mogućnostima osobe,
- ne pušiti ili barem maksimalno smanjiti količinu cigareta na dan,
- piti dovoljno tekućine,
- konzumirati maksimalno 1 do 2 alkoholna pića dnevno (za žene) ili 2 do maksimalno 3 pića (za muškarce), prednost dati kvalitetnom crnom vinu,
- prehranu bazirati na svježim i integralnim namirnicama, redovito na jelovniku imati ribu (plavu), povrće, voće,
- izbjegavati trans masne kiseline i hidrogenizirane masnoće (nalazimo ih u margarinima, procesiranoj i rafiniranoj hrani, „brzoj hrani“), prženu hranu,
- izbjegavati dosoljavanje hrane,
- izbjegavati zaslađenu hranu i rafinirane ugljikohidrate, procesirane i rafinirane hamburgere, peciva, kolače i deserte,
- održavati tjelesnu masu u prihvatljivim granicama,
- kontrolirati krvni tlak i po potrebi ga regulirati (lijekovima i zdravim životnim navikama),
- izbjegavati stres i naučiti strategije nošenja s onim kojeg je nemoguće izbjeći,
- njegovati mentalno zdravlje
- njegovati kvalitetne i bliske odnose s drugima, održavati svoju socijalnu mrežu.
Lorena Bosnar dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi