Kako digitalizacija utječe na kvalitetu i kvantitetu spavanja?
Kvalitetan san nužan je svakom ljudskom biću za normalno funkcioniranje. S druge strane, kronično loš san rezultira nizom tjelesnih i psihičkih poteškoća.
Tijekom sna odmara se naše tijelo, no naš mozak ne miruje, ne spava. Tijekom dana stječemo razna iskustva, učimo i proživljavamo razne situacije. Tijekom noći tjelesno se „usidravamo“ dok mozak i dalje „plovi“ – popravlja istrošene neurone i preslaguje neuralne veze kako bi nove sadržaje integrirao u postojeće znanje. Tijekom sna naš mozak radi „sto na sat“. Zato se zna dogoditi da se ujutro probudimo s rješenjem nekog problema o kojem smo večer prije razmišljali bez uspjeha.
Nesanica i poremećaji spavanja među češćim su neželjenim posljedicama korištenja digitalnih medija, posebice kad to činimo navečer, prije spavanja. Premalo sna kratkoročno izaziva umor, dugoročno dovodi do pada imuniteta i stoga do češćih obolijevanja i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, dijabetesa i dr. Zbog nekvalitetnog spavanja i premalo spavanja odnosno “zamjene dana za noć“ smanjuje se broj imunostanica i oslabljuje njihova zaštitna funkcija.
Manjak sna dovodi i do promjene metabolizma i rada gušterače te poremećaja lučenja inzulina nakon obroka što rezultira povišenom razinom šećera u krvi.
Posljedica poremećene higijene spavanja je i smanjeni utrošak energije iz čega proizlazi povećanje tjelesne težine za oko pet kilograma godišnje. Epidemijsko povećanje slučajeva pretilosti kod djece i mladih usko je povezano s vremenom provedenim pred ekranima, s manjkom kretanja i tjelovježbe, s medijskim bombardiranjem promidžbenim porukama vezanim uz hranu (mahom nezdravu), s manjkom kvalitetnog sna.
Prvi znakovi koje osoba počinje osjećati zbog manjka sna su razdražljivost, sniženo raspoloženje, fizička iscrpljenost. Ignoriramo li te znakove i ne posvetimo li veću pažnju higijeni spavanja vrlo vjerojatno uslijedit će psihičko stanje bezvoljnosti, potištenosti, ravnodušnosti, gubitka čuvstvenosti (apatija), pažnja i pamćenje će nam oslabjeti.
Problemi sa spavanjem mogu biti izazvani raznim čimbenicima: stresom, konzumacijom alkohola ili kofeinskih pića u kasnim poslijepodnevnim satima ili navečer, vježbanjem ili drugim fizički intenzivnim aktivnostima prije spavanja, intenzivnim mentalnim aktivnostima prije spavanja, smjenskim radom i životnim stilom koji onemogućava održavanje stabilnih cirkadijurnih ritmova, fizičkim i psihičkim promjenama, poteškoćama i poremećajima, lijekovima i dr.
Kratkotrajni problemi sa spavanjem koji se ne tretiraju pravovremeno mogu potrajati i uzrokovati niz zdravstvenih problema fizičke i psihičke naravni.
Kronični manjak sna povezan je i sa dužinom i kvalitetom životnog vijeka – skraćuje dužinu i umanjuje kvalitetu.
U ovom tekstu naglasak smo stavili na digitalizaciju koja zauzima sve veći prostor u našim životima. Digitalizacija ima svoje lice i naličje, pozitivnu i negativnu stranu. Negativna se očituje, između ostalog i u lošijoj kvaliteti spavanja što se opet odražava na sve druge aspekte života.
Stoga bismo trebali voditi računa o količini vremena koje provodimo za ekranima. Mi i naša djeca.
Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje
Photo courtesy of Pixabay
