Dajmo prednost mašti pred semantikom i definirajmo pušenje kao nezaobilaznu razvojnu etapu ljudske egzistencije koju, preskočimo li, kao da i nismo ušli u svijet odraslih. Paradoksalno, no kako može nešto postati razvojna etapa decelira li (usporava) naš razvoj? Riječ je o pojašnjenju koje je svijet objeručke prihvatio ne pokušavajući promijeniti njeno značenje, sustavno provodeći riječi u djelo.
Kojom je brzinom taj planetarni dim zamaglio naš razum? Vrlo je delikatno preispitivati uzroke pušenja, ali je neosporno napomenuti da su impulzivan karakter, buntovnost, ispodprosječne ocjene, društvo, stres. problemi, manjak samopouzdanja, strah od neuklapanja, roditelji-pušači ili pak želja za bivanjem u trendu, neki od okidača ulaska u začarani krug.
Svi mi nešto ili nekoga čekamo. No, vrijedi li vrijeme čekanja kratiti cigaretama koje ne krate vrijeme, već naše dane, mjesece, život. Dok paleći redaš cigarete i čekaš, netko jedva čeka da udahne punim plućima. I dok uznapredovala, ali još uvijek nesavršena medicina pokušava vratiti život godinama, mi svoj nesebično dajemo poroku kojem je glavna matematička operacija oduzimanje.
Statistički, 95 % umrlih od raka pluća bili su pušači. Pušački način života uzrokuje suženje krvnih žila te posljedično povećan arterijski tlak, slabiju moždanu cirkulaciju i povećava rizik od moždanog udaraza visokih 50 %. Na respiratornoj razini doprinosi razvoju KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti) bronhitisa i suženju bronhiola, a na nervnoj izaziva tremor, nesanicu, slabije pamćenje, lošu koncentraciju… Na ostalim razinama organizma ima negativan učinak na plodnost, redovitost mjesečnice, osteoporozu i kontrakcije mišića.
Neka nas crna lista loših posljedica uvjeri da vrijedi skinuti nataloženu prašinu s naših pluća i udahnuti za novi život.
Antonija Maduna
Photos courtesy od Pixabay
