Alergijske bolesti zadnjih su desetljeća u porastu i često ih zbog toga nazivamo bolestima modernog doba. Najčešći alergeni su životinjska dlaka, prašina, plijesan, alergeni iz hrane te peludi trava, korova i drugih biljaka.
U periodu od rujna do sredine studenog, osobe sklone alergijama pate od simptoma sezonske, jesenske alergije što zna biti iscrpljujuće za oboljele jer alergije iritiraju, oslabljuju i čine nas podložnijima infekcijama.
U periodu promjene godišnjeg doba i sve hladnijih i kraćih dana skloniji smo prehladama koje simptomima mogu sličiti na alergiju. U dijagnozi nam mogu pomoći opažanje, anamnestički podaci i testiranje. Na alergiju možemo posumnjati kad šmrcamo, često kišemo, oči nam suze i svrbe, „škaklja“ nas u grlu ili imamo napade promuklosti, imamo iscjedak iz nosa (bistar), a nemamo bolove u mišićima i inače smo dobrog općeg stanja.
Ako ovih dana kišete često i u serijama, postoji mogućnost da ste alergični na neke alergene sezonske naravi iz vašeg okruženja. Najčešće je riječ o peludi trava i korova, s livada i travnjaka, poput koprive, pelina, trpuca, kiselice i ambrozije. Koncentracija peludi viša je za toplijih, suših i vjetrovitijih dana, također u jutarnjim i prijepodnevnim satima. Stoga je izlaske iz kuće dobro planirati u poslijepodnevnim i večernjim satima.
Alergičnim osobama važna je higijena prostora u kojima borave. Treba redovito brisati prašinu, usisivati, prati podove, ukloniti ili češće prati tzv. skupljače prašine (tepihe, tepisone, zavjese, prekrivače i dr.). Posteljinu treba mijenjati i prati redovito, prostorije provjetravati, u slučaju držanja kućnih ljubimaca paziti na njihovu higijenu i držati ih podalje od spavaće i dječje sobe.
Tuširanje i pranje kose prije spavanja korisna je preventivna aktivnost protiv simptoma alergije. Pranjem sa sebe ispiremo brojne alergene, koji bi nam mogli ometati san tijekom noćnih sati.
Ukoliko nismo sigurni radi li se o alergiji, to možemo utvrditi putem alergološkog testiranja, jednostavnim kožnim testom (tzv. prick testom) koji se može provesti u svakoj dobi, od dojenačke do starije životne dobi.
Alergene možemo podijeliti u dvije osnovne skupine, obzirom na put kojim ulaze u tijelo: inhalacijske, koji u organizam ulaze udisanjem (pelud, prašina), i nutritivne, koji ulaze hranom.
Detektirati sporni alergen važno je kako bismo mogli spriječiti ili smanjiti kontakt s istim i prevenirati ili ublažiti pojavu simptoma. Najbolja je prevencija izbjegavanje kontakta s alergenom, kad god je to moguće, uz propisanu terapiju lijekovima za ublažavanje alergijske reakcije (antihistaminicima i dekongestivima).
Također je važno snažiti organizam zdravom prehranom (uz izbjegavanje alergogenih namirnica poput mliječnih proizvoda, jaja, riba, ljuskara, soje, orašastih plodova, kikirikija, pšenice i dr.), tjelovježbom i njegom mentalnog zdravlja. Ovo potonje možda se čini nelogičnim, ali postaje jasnije ako znamo da kronični emocionalni stresovi senzibiliziraju naš imunosni sustav koji odgovara pretjeranom reakcijom i lučenjem protuupalnih steroidnih hormona (pogotovo kortizola) koji pospješuju upalne reakcije organizma.
Poželjno je, hranom ili kvalitetnim dodacima prehrani, namirivati potrebe organizma za vitaminima i mineralima, piti dovoljno tekućine (pretežito vode), uzimati probiotike i omega-3 nezasićene masne kiseline.
Od izuzetne je važnosti održavanje higijene gornjih dišnih putova (redovito ispirati nos, inhalirati se, boraviti u prostorijama s dovoljno vlažnosti, ne pušiti, izbjegavati nagle promjene toplo-hladno i dr.).
Gotovo svaki četvrti stanovnik pati od neke vrste alergije, a sve je više osoba alergičnih na ambroziju. Situaciju pogoršavaju klimatske promjene, raširenost i otpornost ambrozije.
Grinje također spadaju u česte alergene. Obitavaju posvuda, od naše kože do tepiha, tapeciranog namještaja, madraca, pokrivača… Mogu uzrokovati kihanje, šmrcanje, kašalj, curenje i svrbež nosa, suzenje i svrbež očiju.
Među sezonskim alergijama nalaze se i one na gljivice i plijesan kojima odgovara vlažnost jesenskih dana. Pojavljuju se u prostorijama koje se ne provjetravaju redovito, u loše izoliranim i vlažnim stanovima, iza ormara, u kutovima zidova, ispod tepiha i tepisona… Najbolja prevencija je – higijena prostora. To prvenstveno podrazumijeva prozračivanje, odmicanje stvari, prebrisavanje i odvaživanje po potrebi. Posebno su na njih osjetljive osobe oboljele od atopijskog dermatitisa, kroničnih bolesti, djeca i starije osobe.
Alergije na životinjsku dlaku prisutne cijelu godinu, tijekom jeseni su izrazitije stoga što kućni ljubimci izvana (na krznu) u zatvoreni prostor unesu mnoštvo alergena (pelud, grinje i drugo). U slučaju potvrđene alergije ponekad je nužno kućnog ljubimca udaljiti iz stambenog prostora (darovati, udomiti kod rodbine ili sl.). Osim dlake, alergijsku reakciju mogu izazvati životinjska slina, zaostaci urina, ljuskice kože, fekalije kućnih ljubimaca, koje nalazimo na tepisima, dekicama, odjeći za ljubimce i našoj odjeći.
Alergija može biti uzrokovana i slamom, kukuruzovinom, vlaknima (pamuka, lana, raži, konoplje), ubodom insekta (pčele, ose, stršljena, komarca).
Tu su i novi alergeni prisutni u kapljicama gradskog smoga, za maglovitog vremena, koji mogu uzrokovati iritaciju očiju i kože, kašalj, teškoće s disanjem, bronhitis i drugo.
Lorena Bosnar dr. med.
Photos courtesy of PIxabay
