Za osobe koje boluju od demencije vrlo je važna podrška obitelji, prijatelja i bliskih osoba. U ovom tekstu pokušat ćemo pružiti smjernice kako prići takvoj osobi i pružiti joj primjerenu podršku.
Što je demencija?
Iako se demencija većinom javlja kod starijih ljudi, ona nije dio normalnog starenja. Demencija je sindrom uzrokovan različitim bolestima ili traumom mozga koji utječu na pojedinčevo pamćenje, mišljenje, ponašanje i sposobnost izvođenja svakodnevnih aktivnosti1. Uobičajeni su simptomi: gubitak pamćenja, oslabljeno prosuđivanje i rezoniranje, teškoće s apstraktnim mišljenjem, neprikladno ponašanje, gubitak komunikacijskih vještina, dezorijentacija u vremenu i prostoru, problemi s ravnotežom i držanjem, zanemarivanje osobne higijene i sigurnosti, halucinacije, paranoja ili agitacija2.
Dijagnoza demencije može biti emocionalno preplavljujuća za pojedinca kao i obitelj. Osobe s demencijom zahtijevaju intenzivniju brigu i pomoć kako se stanje pogoršava. Iako ne postoji način da se u potpunosti ublaže simptomi demencije, održavanje obrazaca spavanja, zdrave prehrane, redovnog vježbanja, kognitivne stimulacije i socijalizacije mogu pomoći osobi s demencijom da održi normalnu razinu funkcioniranja što je duže moguće1.
Kako komunicirati s osobom oboljelom od demencije?
Treba izbjegavati govoriti stvari poput: „Da li se sjećaš?“, „Pokušaj se sjetiti!“, „Jesi li zaboravio?“, „Pa kako to ne znaš?!“ Također nije uputno postavljati pitanja koja propituju kratkoročno pamćenje, poput: „Da li se sjećaš što smo radili prošlu večer?“ Odgovor će vjerojatno biti: „ne“, što može biti ponižavajuće za osobu s demencijom. U komunikaciji je važno ne isticati teškoće s pamćenjem i izbjegavati govoriti: „Upravo sam ti rekao/la to.“ Umjesto toga, možemo ponoviti rečeno, uvijek iznova, strpljivo.
Savjetujemo ne koristiti mnoštvo zamjenica, već koristiti imenice. Primjerice, umjesto „sjedni tamo“, recite „sjedni na plavu stolicu.“
Ne bismo smjeli govoriti ispred osobe s demencijom kao da nije prisutna nego osobu uvijek uključiti u bilo koji razgovor kada je ona prisutna. Novije i nepoznate riječi, sarkazam ili ironiju također treba izbjegavati.
Komunikacija bi trebala biti kratka, jednostavna i jasna – sastojati se odjedne upute ili jednog pitanja u određenom vremenu.
Ukoliko vam se čini da se kod osobe pojavila bilo koja sumnja po pitanju vašeg identiteta recite joj tko ste. Obraćajte joj se imenom, govorite sporije jer toj osobi može biti potrebno više vremena da bi razumjela što je rečeno.
Koristite pitanja na koja se može odgovoriti s „da“ ili „ne“. Primjerice, pitajte: „Da li si uživao u ručku? umjesto „Što si jeo za ručak?“ Pronađite drugačiji način da kažete istu stvar ukoliko ju osoba nije razumjela. Pokušajte koristiti jednostavnije izjave s manje riječi.
Ukoliko primijetite da bi govorenje cijele istine uznemirilo osobu s demencijom. koristite distrakciju Primjerice, kao odgovor na pitanje: „Gdje je moja majka?“ mogli biste reći „Ona nije trenutno ovdje“ umjesto „Ona je umrla prije 20 godina.“ Koliko god je to potrebno koristite ponavljanje. Budite spremni ponavljati iste stvari iznova jer ih se osoba s demencijom nije u mogućnosti dosjetiti. Kako biste privukli i održali pažnju osobe, nasmijte se, uspostavite kontakt očima, koristite geste, dodir i druge tjelesne pokrete. Iako osoba s demencijom može imati teškoće u održavanju razgovora, važno je da ohrabrujete socijalnu interakciju, budete strpljivi i pokažete empatiju3.
Kako biti podrška osobi oboljeloj od demencije?
Prihvatite promjene s kojima se osoba s demencijom suočava. Čak i ako se ne može dosjetiti imena, i dalje može prepoznati i imati osjećaje za svoje prijatelje i obitelj1. Iako je ovo bolno razdoblje na mnoge načine, cijenite vrijeme koje imate s vašom bliskom osobom koja boluje od demencije. Naučite o demenciji. Razumijevanje što očekivati, pomoći će vam u prepoznavanju teškoća s kojima se suočava osoba s demencijom tijekom svakog stadija svoje bolesti. Ohrabrite osobu s demencijom da koristi pomagala za pamćenje, bilježnicu ili telefon radi kreiranja liste stvari koje treba obaviti svako jutro i nosi ih sa sobom. Primjerice da koristi alarm kao podsjetnik za uzimanje lijeka4.
Naglasite preostale snage. Pokušajte olakšati osobi s demencijom svakodnevne uspjehe, pružajući joj vizualne i verbalne znakove za svakodnevne aktivnosti. Pojednostavite zadatke i rutine. Razdijelite veće zadatke u male korake. Prepoznajte i uključite se u aktivnosti koje su ugodne i značajne osobi s demencijom1. Primjerice, ako je osoba uživala u kuhanju, može i dalje osjećati zadovoljstvo jednostavnim zadatkom pranja povrća za večeru. Uključite osobu s demencijom u svakodnevne aktivnosti što je više moguće s obzirom na ono što je sposobna učiniti. Primjerice, možda neće moći zavezati cipele, ali će moći staviti odjeću u košaru. Možda neće biti sigurno dati osobi da obrezuje biljke u vrtu, ali će moći zalijevati biljke vodom. Potaknite sudjelovanje u aktivnostima na otvorenom jer to može za osobu s demencijom djelovati vrlo terapijski. Možete s osobom ići u kratku šetnju, posjetiti park te čak i sjedenje na balkonu ili vrtu može biti opuštajuće.
Trebate razumjeti da se nitko s ovim ne može suočavati sam. Potražite podršku prijatelja, obitelji ili grupe za podršku. Na taj način, moći ćete učiti iz iskustava drugih koji su se suočili sa sličnim izazovima. Povezivanje s drugima koji su osobno doživjeli ono kroz što prolazite mogu smanjiti osjećaj izolacije, straha i beznadnosti3. Potražite profesionalnu pomoć. Savjeti i podrška stručnjaka mogu vam pomoći u usvajanju učinkovitih načina pružanja pomoći osobi s demencijom kako biste joj omogućili da funkcionira što je moguće bolje.
Za kraj slijedi citat nepoznatog autora: „Sjećajmo se njihove ljubavi kada se oni više ne mogu sjetiti.“
Napisala: Tanja Stokanović
Literatura
1 American Psychological Association (2015). Living well with dementia. Preuzeto 27. veljače, 2021, sa https://www.apa.org/topics/aging-end-life/living-dementia
2 White, M., Segal, J., Robinson, L. i Smith, M. (2020). Dementia Symptoms, Types, and Causes. Preuzeto 27. veljače, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/alzheimers-dementia-aging/living-with-dementia.htm
3 Robinson, L., Wayne, M. S. i Segal, J. (2020). Tips for Alzheimer’s and Dementia Caregivers. Preuzeto 27. veljače, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/alzheimers-dementia-aging/tips-for-alzheimers-caregivers.htm
4 Robinson, L. i Smith, M. (2020). Coping with an Alzheimer’s or Dementia Diagnosis. Preuzeto 27. veljače, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/alzheimers-dementia-aging/coping-with-an-alzheimers-or-dementia-diagnosis.htm
Photos courtesy of Pixabay
