Kockanje je jedna od najstarijih ljudskih aktivnosti. Podrazumijeva ulaganje nečeg vrijednog u događaj s neizvjesnim ishodom, s ciljem uvećanja uložene svote ili dobara. Fenomen je to koji susrećemo kroz povijest, u različitim oblicima, u gotovo svim kulturama i civilizacijama. Još od 5000 godina prije Krista postoje podatci o raznim vrstama kockanja, a jedan od najpoznatijih zapisa iz staroga vijeka glasi ovako: „Kockati se, piti vino i udvarati se ženama, evo to je život!“
Nažalost kockanje je danas društveno legalizirano, kroz kockarnice, kladionice, športske prognoze i sl. Smatra se da je kockanje jedna od najopasnijih igara na sreću, a mladi su rizična skupina koja lako može pasti u zamku ovisnosti o kockanju.
Kockarske aktivnosti su sve pristupačnije mladim osobama te ih većina mladih doživljava kao bezopasnu aktivnost. Unatoč tome što je većina istraživanja koja su usmjerena na proučavanje kockanja orijentirana na odrasle osobe, laka dostupnost kockanja potaknula je istraživače da se usmjere i na mlađu populaciju. Iako je većini to oblik zabave, istraživanja su pokazala da kockanje/klađenje može izazvati vrlo ozbiljnu ovisnost, poput ovisnosti o heroinu i alkoholu. Stoga je ovu vrstu ovisnosti potrebno ozbiljno shvaćati. Njima se kao „modernim“ ovisnostima ne pridaje značaj kao ovisnostima o drogama, alkoholu ili pušenju te se podcjenjuje opasnost ove ovisnosti . Mladi koji su skloni kockanju mogu razviti ozbiljne probleme s teškim psihosocijalnim i financijskim posljedicama Mlade osobe najčešće počnu kockati pod utjecajem vršnjaka.
Važno je naglasiti da kockati se povremeno nije isto što i biti ovisan o kockanju.
Među mladima su najpopularnije samoorganizirane aktivnosti kao što su poker, športsko klađenje, igranje igara za novac, a mogućnost lake zarade stvara uzbuđenje, te želju i motivaciju za nastavkom kockanja.
Torre i Zoričić ( 2013) navode da biti ovisan o kockanju mora podrazumijevati različite čimbenike:
- osoba uvijek kocka više nego što je namjeravala,
- više puta neuspješno pokušava prestati,
- zanemaruje obveze ili zataji na nekom od životnih područja,
- kocka za sve veće iznose sa sve manje užitka,
- osjeća se nervoznom, depresivnom i jadnom kad ne kocka,
- osjeća grižnju savjesti svaki put zato što kocka, a potom kocka i dalje kako bi se riješila tog osjećaja
Ovisnost o kockanju zarobljava igrače. Ovisnici i kada postanu svjesni posljedica koje kockanje može ostaviti i dalje uvjeravaju sami sebe kako će velikim dobitkom riješiti sve probleme pa da će onda prestati. Dok se ne snađu posuđuju novac od drugih, a kada više nemaju od koga posuditi odaju se kriminalu i drugim opasnim aktivnostima. Kao i kod drugih patoloških ovisnosti, svrha kockanja nije u samom dobitku, već i uzbuđenju koje proizlazi iz iščekivanja dobitka. Zbog ponašanja ovisnika u velikoj mjeri pati i obitelj. Kockari vjeruju u svoju sposobnost predviđanja budućih događaja. Ukoliko im se ispuni cilj kojeg su nastojali postići kockanjem, to će pripisati svojim dobrim stranama, odnosno tome da su veoma pametni i inteligentni. Ukoliko im se dogodi gubitak, skloni su razmišljati kako jednostavno nije bio njihov dan.
Kockanje kod mladih osoba može imati nepovoljne ishode, kao što su ugroženi međuljudski odnosi, delikvencija, kriminalno ponašanje, probleme sa mentalnim zdravljem koje u konačnici može dovesti do suicida. Oni koji žive u obitelji gdje i roditelji kockaju ili su u društvu vršnjaka sklonih takvoj vrsti ovisnosti i sami su u većem riziku. Osim toga, oni odrastaju u svijetu koji je digitaliziran, a novi oblici kockanja preko interneta su omogućili mladima još lakšu dostupnost.
Hrvatski stručnjaci naglašavaju kako ne postoje standardizirani programi i pristup problemu kockanja i klađenja u Hrvatskoj, a istodobno ističu da je danas kockanje previše dostupno, pogotovo mladim osobama. Stoga je važno raditi na mjerama prevencije.
Oni predlažu rane edukacije koje će provoditi zdravstveni djelatnici, osoblje u školama, a osim toga smatraju da mladima treba omogućiti i lakši pristup savjetovalištima.
LITERATURA
- Kovačić, A. (2019). Kockanje i klađenje kod mladih. Zagreb: Fakultet hrvatskih studija
- Popović F.L.(2019). Kockanje mladih – percepcija stručnjaka iz sustava socijalne skrbi. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
- Torre, R., Zoričić, Z. (2013). Kockanje i klađenje – od zabave do ovisnosti. Zagreb: Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara.
- Zuckerman Itković, Z. i Petranović, D. (2010). Ovisnosti suvremenog doba. Zagreb: Školska knjiga
- Zrinski,P. (2017). Povezanost problematičnog kockanja mladih i njihovog doživljaja roditeljskog ponašanja. Zagreb: Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet.
Photo by MART PRODUCTION from Pexels
