O dobrobitima kretanja dosta se govori zadnjih desetljeća.
Mediji nam nameću nerealne i teško dostižne ciljeve, a put do zdravlja ne mora nužno
biti popločen litrama znoja, mukom i trpljenjem.
Umjerena tjelesna aktivnost, poput hodanja u trajanju od 30-ak minuta, značajno
smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i produžuje naš životni vijek. Također
pojačava osjećaj zadovoljstva. Kako jedna pozitivna stvar privlači drugu – tako
se i dobrobiti od hodanja višestruko povećavaju.
Hodati možemo sami ili u društvu, ne košta nas ništa i uskladivo je sa svim
stilovima življenja. Fizička aktivnost ne mora biti intenzivna niti dugotrajna
da bi imala pozitivan učinak na zdravlje. No, valja napomenuti da je malo
žustriji tempo poželjan, tek toliko da osjetimo svoje mišiće i ubrzamo otkucaje
srca.
Dobrobiti od hodanja:
– hodanje ublažava bolove u vratu i leđima,
– ubrzava metabolizam,
– poboljšava cirkulaciju,
– potiče dobro raspoloženje i blagotvorno djeluje na blaže slučajeve depresije i stresa,
– poboljšava fleksibilnost zglobova i mišića,
– jača kosti i mišiće,
– ima blagotvoran učinak na ritam i kvalitetu spavanja,
– topi masnoće u tijelu,
– snižava krvni tlak,
– opterećuje koljena manje nego trčanje,
– potiče brži oporavak nakon bolesti,
– sprječava ili usporava procese tipične za osteoprozu,
– drugo.
Prosječan čovjek dnevno napravi oko 4.500 koraka, a 10.000 prijeđenih koraka smatra se idealom. Hodanje je najprirodniji svjestan ljudski pokret. Ukoliko nismo u mogućnosti odvojiti pola do sat vremena dnevno za hodanje, možemo to napraviti ‘u hodu’, kad stignemo, u sklopu redovnih dnevnih aktivnosti. Npr. umjesto vožnje do trgovine ili do posla možemo hodati, otpratiti dijete do škole, tijekom pauze prošetati po užinu, umjesto liftom koristiti se stepenicama, izaći stanicu prije iz autobusa/tramvaja pa pješačiti do odredišta i dr. Mogućnosti su razne, uglavnom vrlo jednostavne i lako izvedive.
Hodanje ima povoljan utjecaj na ritam i kvalitetu spavanja i to već nakon mjesec, dva redovitog hodanja. Ipak, savjetujemo ne hodati nakon 20 h jer hodanje, kao i svaka druga tjelovježba, razbuđuje tijelo i um pa može omesti ritam spavanja.
Na temu broja koraka koje bismo trebali napraviti tijekom dana provedena su mnoga istraživanja i studije. Jedno od njih, provedeno na Brigham and Women’s Hospital uključilo je gotovo 17.000 žena prosječne dobi od 72 godine. Žene su praćene svakodnevno u razdoblju od četiri godine. Zaključak istraživanja je taj da hodanje samo po sebi značajno poboljšava zdravlje i produžava životni vijek, a za to je dovoljno napraviti već i 5.000 koraka dnevno. Još je bolje napravimo li 7.500 koraka jer tada, prema provedenom istraživanju, za 58% smanjujemo rizik od prerane smrti.
Poruka glasi: hodajte i ne opterećujte se previše brojem koraka. Uživajte u svakom koraku. Budite zahvalni na mogućnosti da hodate.
Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje
Photos courtesy of Pixabay
