Prošle nas je godine zatekla vijest da se u središnjoj provinciji Hubei (glavni grad Wuhan), najmnogoljudnije zemlje svijeta, Kine, pojavio novi soj virusa. Zabrinuo nas je jer je od njega brzo, i neobjašnjivo, obolio veliki broj tamošnje populacije, a dio je od nepoznatog virusa i preminuo. Uskoro se otkrilo da se radi o novom tipu koronavirusa, službeno nazvanom SARS-CoV-2, a bolest koju on uzrokuje se među stručnjacima i medicinskim osobljem nazvala koronavirusna bolest2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019).
Zaraženim područjima smatraju se Kina, Hong Kong, talijanske pokrajine Lombardija, Veneto, Emilia Romagna, Pijemont, Japan, Iran, Singapur, Južna Koreja.
Normalno je da pojava nečeg novog i nepoznatog među populacijom redovito izazove nedoumicu, određenu zabrinutost, oprez i strah. Kako ne bi došlo do opće panike i „klime straha“važno je pravovremeno i primjereno informiranje i educiranje, odgovorno ponašanje (zdrav oprez) i primjena preporuka (od strane službenih i provjerenih izvora). Panika je nepoželjna i kontraproduktivna – u konačnici više štete bude od panike nego od njenog izvora (u ovom slučaju koronavirusa).
Put prijenosa koronavirusa
Dosad je poznato da se koronvirus s čovjeka na čovjeka prenosi kapljičnim putem pri kontaktu s oboljelom osobom. Bliski kontakt znači izravan fizički kontakt s respiratornim izlučevinama oboljele osobe (kihanje, kašljanje, izdisaj) ili neposredni kontakt s površinama koje su kontaminirane (kapljicama, izlučevinama oboljele osobe). Primjerice to može biti: boravak u blizini oboljeloga (udaljenost manja od jednog metra u trajanju duljem od 15 minuta), izloženost u zdravstvenoj ustanovi, uključujući direktnu skrb za oboljele, posjet bolesnicima ili boravak u istom bliskom okruženju s oboljelim, a bez korištenja osobne zaštitne opreme, rad u neposrednoj blizini ili dijeljenje istog zatvorenog prostora (učionice, poslovni uredi, čekaonice, dvorane za sastanke itd.) s oboljelim na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta, putovanje zajedno s oboljelim u bilo kojem prijevoznom sredstvu, dijeljenje istog kućanstva s oboljelim. i dr.
Do danas nije utvrđeno u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa virusa fekalno-oralnim putem (unosom dijelova stolice zaražene osobe u probavni sustav druge osobe preko kontaminiranih ruku, kontaminirane tekućine ili hrane), spolnim putem ili putem krvi.
Koronavirus ne preživljava dugo na predmetima poput paketa, pisama i sl. pa poštanske pošiljke i sl. predmeti ne predstavljaju rizik.
Simptomi i liječenje
Do danas zabilježeni simptomi kod većine slučajeva su: povišena tjelesna temperatura, grlobolja, otežano disanje, kašalj, opća slabost, šmrcanje, bolovi u mišićima, umor. Kod težih slučajeva to su i: teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok.
Starije osobe, djeca i osobe koje boluju od kroničnih bolesti (povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja funkcije jetre, bolesti dišnih puteva) podložnije su razvoju težih simptoma bolesti.
Za koronavirus trenutno ne postoji cjepivo, a liječenje je suportivno. Liječe se simptomi (oboljeli prima terapiju i njegu sukladno simptomima).
Prema raspoloživim podacima smrtnost od novog koronavirusa je oko 2-3%, ali ona varira obzirom na dob oboljelog i njegovo prethodno zdravstveno stanje. Tako je smrtnost uvjerljivo veća kod starijih osoba i onih koje već boluju od kroničnih ili težih bolesti. Vrijeme inkubacije (vrijeme od izlaganja virusu i prve pojave simptoma) traje između dva dana i dva tjedna. Pretpostavka je da su oboljeli najzarazniji kad imaju izražene simptome (temperatura, kašalj, slabost i dr.), ali postoje naznake da virus mogu prenijeti i osobe koje još ne pokazuju nikakve vidljive simptome.
Trenutno se dijagnostika provodi u Zagrebu u Klinici za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“. U Hrvatskoj se, odlukom Kriznog stožera, provode mjere epidemiološkog praćenja i 14-dnevnog nadzora osoba koje dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom i osobama koje su bile u kontaktu s oboljelom osobom.
Kako se štititi?
- pridržavati se općih pravila o higijeni ruku, nosa i očiju,
- redovito prati ruke (pravilnim postupkom) uz upotrebu sapuna (ili/i dezinficijensa na bazi alkohola), naročito prije jela, prije i poslije pripreme hrane, poslije brisanja nosa, poslije kašljanja, nakon toaleta (ili mijenjanja pelena), poslije kontakta sa životinjama, poslije diranja otpada, prije i poslije kontakta s oboljelom osobom,
- kod kašljanja ili kihanja prekriti usta i nos papirnatom maramicom (koju poslije korištenja valja odložiti u otpad, a ne koristiti višekratno), ili kihati u nadlakticu, a ne dlanove.
- također se nastojati udaljiti i okrenuti od drugih osoba kod kašljanja, šmrcanja ili kihanja,
- izbjegavati bliski kontakt (manje od 1-2 metra udaljenosti) s osobama koje imaju simptome infekcije dišnih putova (kašlju, kišu, šmrcaju),
- izbjegavati mjesta gdje ima puno ljudi u zatvorenom prostoru,
- izbjegavati mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje,
- izbjegavati doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama i izmetom,
- kod putovanja ne smetnuti važnost pridržavanja općih pravila o higijeni (ruku, hrane i sl.),
- kod pojave bilo kakvih simptoma (povišene tjelesne temperature, kašlja, teškoća s disanjem, umora, slabosti ili sl. tijekom putovanja ili odmah po povratku javiti se liječniku (po mogućnosti putem telefona), a u međuvremenu izbjegavati bliske kontakte s drugim osobama;
Štite li nas medicinske maske?
Medicinske su maske namijenjene prvenstveno medicinskom osoblju pri obavljanju nekog medicinskog zahvata sa svrhom sprječavanja širenja bakterija iz usta i nosa osobe koja nosi masku na osobu na kojoj se vrši neki zahvat. Postoji nekoliko vrsta zaštitnih maski koje se razlikuju razinom i vrstom zaštite. Kvaliteta maske određuje se EU normom.
Nije sa sigurnošću utvrđeno štite li klasične kirurške maske (koje se mogu kupiti u ljekarni, se u ambulantama domova zdravlja, bolnicama) od zaraze infekcijom novim koronavirusom. Prema zadnjim istraživanjima njihova učinkovitost nije potpuna. Unatoč tome, učinkovitost se može maksimalizirati adekvatnim načinom nošenja maske i mijenjanjem maske svaka 2 h (nakon toga ona postaje manje učinkovita).
Adekvatno nošenje maske: Tamnije obojana strana maske ide od lica, znači okrenuta je prema van, a svijetlija/bijela strana maske dira lice. Tvrdi dio maske koji ima savitljivi dio ide na gornju stranu i služi za oblikovanje oko nosa. Maska mora prekriti nos, usta i bradu!
Lorena Bosnar dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
