Udio odraslih pretilih osoba u Hrvatskoj je 20%, prekomjerno uhranjenih je 40%. To su podaci koji nas stavljaju gotovo na vrh ljestvice europskih zemalja s problemom prekomjerne težine.
Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35% djece dobi od 8 do 8.9 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17.8% u odnosu na 11.9% u djevojčica. Činjenica da svako treće dijete u našoj zemlji ima problem s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine.
Debljina (pretilost) je ozbiljan zdravstveni problem praćen nizom zdravstvenih poteškoća. Posljedica je to nezdravog stila života. Prevalencija pretilosti u stalnom je i značajnom porastu i u značajnoj mjeri pridonosi pobolijevanju kao i ukupnom smrtnosti u populaciji (smrtnost naglo raste s porastom indeksa tjelesne mase – BMI između 27 i 40 kg/m2. Nizom epidemioloških studija dokazana je visoka povezanost pretilosti s kraćim životnim vijekom.
Pri tome je važno naglasiti da je nepovoljan omjer struk-bokovi veći čimbenik rizika od samog indeksa tjelesne mase (BMI). To ukazuje na važnost raspoređivanja masnog tkiva – najopasnija je centralna distribucija masti (u području struka).
Aktualna epidemiološka situacija pokazala je ranjivost pretilih osoba. Pretilost je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, onih koje se smatraju rizičnim čimbenikom za ozbiljno obolijevanje od COVID-a 19 poput kardiovaskularnih bolesti, kroničnih respiratornih bolesti, šećerne bolesti i raka i stoga je prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenik za lošije ishode oboljelih od te bolesti.
Osobe s tjelesnom težinom za 60% većom od primjerene težine dvostruko su više u riziku pobolijevanja (morbiditeta) od svih bolesti, a i smrtnost je dva puta veća u toj populaciji.
Zdravstveni problemi pretilih osoba progresivno se povećavaju s dobi bolesnika. Prve poteškoće očituju se teškoćama s disanjem (nedostatak zraka) pri manjem tjelesnom naporu (hodanju uzbrdo, penjanju stubama), problemima sa spavanjem (nesanicom), boli u leđima, kukovima ili koljenima, umorom, depresijom.
Kod približno 60% pretilih osoba javlja se stresna inkontinencija, česti su poremećaji menstrualnog ciklusa, nemogućnost zanošenja (infertilitet), pojava pojačane dlakavosti, pojačano znojenje i druge poteškoće. Pri indeksu tjelesne mase (BMI) većem od 40 kg/m2 otežano je svakodnevno funkcioniranje od održavanja tjelesne higijene do obavljanja svakodnevnih poslova.
Prekomjerna tjelesna težina negativno se odražava na niz životnih aspekata – privatnih i profesionalnih. Značajno pridonosi smanjenoj funkcionalnoj sposobnosti pretilih osoba, manjoj produktivnosti na radnom mjestu i posljedično socijalnoj i ekonomskoj diskriminaciji.
Klinički značajni poremećaji povezani s pretilošću mogu se podijeliti u mehaničke i metaboličke, brojne komplikacije kombinacija su oba. Najozbiljnije komplikacije (koje nose povećani rizik od smrtnosti) su: dijabetes tip 2, povišeni krvni tlak, dislipidemija (poremećena koncentracija lipoproteina u krvi), koronarna bolest srca, apneje (prestanak disanja) u spavanju, zloćudni tumori.
Mehaničke posljedice pretilosti su: bol u leđima, koljenima i kukovima, stresna inkontinencija, edemi (otekline), celulitis (upala potkožnog tkiva), intertrigo (zajedice), češće povrede, dehiscijencija rana (pucanje kirurških šavova).
Metaboličke posljedice pretilosti su: rezistencija na inzulin, dislipidemije, žučni kamenci, karcinom (dojke, debelog crijeva, prostate, maternice), infertilitet (nemogućnost začeća), šećerna bolest tip 2, smanjena tolerancija glukoze, koronarna bolest, hirzutizam (pojačanja dlakavost), poremećaji menstrualnog ciklusa i dr.
Mehaničke i metaboličke posljedice pretilosti uključuju: hipertenziju (povišeni krvni tlak), varikozitete vena (proširene površne vene u nogama), znojenje, apneje u spavanju, dispneje (otežano disanje), osteoartritis (kronična, progresivna degenerativna bolest zglobova), respiratornu insuficijenciju (poremećaj funkcije pluća) i dr.
Pretilost prate i psihološki problemi. Značajno utječe na smanjenje kvalitete života. Pretile osobe sklonije su psihičkim smetnjama i poremećajima. Najčešći psihološki poremećaji koji se javljaju kao posljedica pretilosti su: nisko samopoštovanje, negativna slika o vlastitom tijelu te depresivnost. Zbog stigme i društvene osude kojoj su izložene u značajno većoj pretile osobe često se osjećaju neuspješno, neprivlačno, usamljeno… Nezadovoljne su tjelesnim izgledom, izbjegavaju socijalne situacije u kojima su izložene pogledima i vrednovanju drugih ljudi, utjehu traže u hrani ulazeći tako u začarani krug iz kojeg se teško izlazi bez stručne pomoći i jake odlučnosti.
Vrlo često prisutan u pretilih osoba kronični umor, posljedica je ne samo napora u pokretanju povećane tjelesne mase, nego i povećanog metabolizma i problemima sa spavanjem. Jedan problem plodno je tlo za nastajanje drugog.
Pretilost je ozbiljna bolest koja zahtijeva liječenje. Pravodobno liječenje i promjena životnih navika prije nego se razviju njene ozbiljne komplikacije, spašava život i podiže njegovu kvalitetu.
Promjena životnih navika uključuje smanjivanje kalorijskog unosa uz povećanje tjelesne aktivnosti, što je prvi i često jedino djelotvoran pristup u liječenju pretilosti.
Uporaba lijekova u smanjenju tjelesne težine (farmakoterapija pretilosti), uzima se u obzir onda kada dijetalne mjere nemaju dovoljan učinak. Farmakoterapijska sredstva samo su pomoć u liječenju pretilosti, ne mogu zamijeniti smanjenje kalorijskog unosa i povećanje tjelesne aktivnosti, samo privremeno olakšati nužne promjene životnih navika.
Pretilost je kronična bolest koja zahtijeva sustavno liječenje, ustrajnost, usmjerenost i posvećenost. U praksi se koriste dva osnovna pristupa liječenju debljine:
- niskoenergetske dijete –bazira se na izračunavanju energetskog unosa i potrošnje, osoba koja se liječi od debljine trebala bi se (strogo) pridržavati zadanih jelovnika i plana tjelovježbi.
- holistički pristup – ovaj pristup karakterizira naglasak na promjeni životnih navika, posebno prehrane, u skladu s realnim okolnostima i mogućnostima, na način koji najbolje odgovara samoj osobi koja se liječi.
“Uspjeh je zbroj malih napora, koji se ponavljaju iz dana u dan i iz dana u dan.” riječi su Roberta Colliera kojima želimo završiti ovaj tekst. Ustrajnost u malim promjenama dovodi do velike promjene.
Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi