Gotovo petina djece i mladih u Hrvatskoj ima povećanu tjelesnu težinu. Taj trend već godinama ide uzlaznom putanjom i sve je više zabrinjavajući. Posljedica je to naslijeđa (u manjoj mjeri) i okoline – načina života koji karakteriziraju: prevelik unos hrane (uglavnom visokokaloričnih namirnica, male nutritivne vrijednosti) i nedovoljna tjelesna aktivnost (previše sjedenja, premalo kretanja).
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost imaju neposredne i dugoročne zdravstvene posljedice. Kod osoba s prekomjernom težinom povećan je rizik za razvoj hipertenzije, koronarne srčane bolesti, poremećaja srčanog ritma, šećerne bolesti neovisne o inzulinu, bolesti jetara i niza drugih poremećaja i bolesti.
Osim toga, prekomjerna težina značajno utječe i na psihu osobe, na njen doživljaj sebe, samopoštovanje. Nezadovoljstvo vlastitim izgledom često dovodi do osjećaja manje vrijednosti u odnosu na druge, do depresije, anksioznosti, asocijalnog ponašanja, poremećaja u prehrani.
Obiteljsko okruženje prvo je u kojem usvajamo prehrambene navike. Nakon obitelji tu su odgojno-obrazovne ustanove (vrtići, škole). U sustavnu brigu potrebno je uključiti sve dionike te djeci, mladima, roditeljima i svima koji su uključeni u rad s njima osigurati informacije, dati smjernice, osigurati resurse, mogućnost savjetovanja, podršku i pomoć u liječenju.
Obzirom na razmjere pretilosti sustavna briga društva o pravilnoj prehrani i prehrambenim navikama kao i o zdravim stilovima života postaje društveni imperativ.
Djecu i mlade treba poticati na odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju i njegovu očuvanju, pružiti im konkretne smjernice, kontinuirano osvještavati važnost zdravih životnih izbora.
Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi