Kardiovaskularne bolesti danas su vodeći uzrok smrtnosti kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Ova
činjenica trebala bi biti dovoljan razlog da potakne svakog pojedinca da se angažira oko svog
zdravlja i pokuša prakticirati što zdravije životne navike s ciljem umanjivanja ili eliminacije
mogućnosti obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i njihovih komplikacija.
Primarna prevencija naziv je za skup mjera koje provodi pojedinac i zajednica (prvenstveno je riječ o poticanju i prakticiranju zdravih životnih navika) kojima se nastoji spriječiti pojava i smanjiti učestalost kardiovaskularnih bolesti kao i posljedica istih.
Najznačajnije posljedice kardiovaskularnih bolesti su: srčani infarkt, moždani udar, bolest perifernih krvnih žila (noge), i dr.
Taj oblik prevencije provodi se prvenstveno uklanjanjem rizičnih čimbenika od kojih su najvažniji:
- povišena razina masnoće u krvi
- pušenje
- povišeni krvni tlak
- dijabetes
- pretilost
- stres
- manjak tjelovježbe
Kod povišene razine masnoća u krvi (povišen ukupni i LDL kolesterol, povišeni trigliceridi) najvažnije
je uravnotežiti prehranu. Ona mora biti raznovrsna, bogata povrćem i voćem, nemasnim mesom,
ribom (posebno plavom), namirnicama bogatim vlaknima.
Savjet je minimalizirati uzimanje slatkog, prerađene hrane, pekarskih proizvoda (posebno onih od bijelog brašna), gaziranih i alkoholnih pića.
Pušenje je jedan od najznačajnijih rizičnih faktora. Jedina prevencija vezana uz ovaj faktor je prestanak pušenja. Ukoliko pojedincu prestanak pušenja nije opcija, može se barem pokušati sa
manjom količinom popušenih cigareta u danu.
Povišeni krvni tlak povećava rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Stoga je iznimno važno pratiti vrijednosti tlaka i ukoliko je potrebno, regulirati ih. Regulacija krvnog tlaka može se u početku
pokušati postići promjenom načina života – primjerenom prehranom, uz smanjeni unos soli,
pijenjem dovoljno tekućine (prvenstveno vode), svakodnevnom tjelovježbom, redukcijom stresa i učenjem i prakticiranjem strategija nošenja s onim stresom kojeg ne možemo ukloniti iz života. Ukoliko promjena životnih navika nije dovoljna, liječnik obiteljske medicine odlučit će se za terapiju lijekovima.
Dijabetes je značajan čimbenik rizika. Osobe oboljele od dijabetesa moraju biti dobro informirane o
pravilnoj ishrani, disciplinirane u provođenju preporučenih uputa i uzimanju propisane terapije kako
bi održavali prihvatljive vrijednosti šećera u krvi.
Pretilost je također značajan faktor rizika. Ne samo za bolesti srca nego i za niz drugih bolesti (kostiju i zglobova, endokrinoloških bolesti, dijabetesa, psihičkih poremećaje i niz drugih). Nažalost, za redukciju tjelesne mase ne postoji čarobna formula. Potrebno je uložiti veliki trud, smanjiti unos
hrane, uravnotežiti prehranu, i naravno povećati tjelesnu aktivnost.
Stres (posebno kronični) je značajan rizični faktor o kojem treba naročito voditi računa. Nemoguće je
izbjeći svakodnevni stres, ali je moguće naučiti i prakticirati strategije za nošenje s istim. Najučinkovitiji anti-stresni programi uključuju pravilno disanje, mindfulness, boravak u prirodi i kretanje prirodom.
Tjelovježba je nezaobilazan dio prevencije bolesti srca. Dovoljna je umjerena tjelovježbu (pola sata
vježbi istezanja), redovita šetnja (po mogućnosti u prirodnom okruženju), vožnja biciklom, pravilno
disanje i svjesnost (mindfulness).
U vremenu u kojem je „vrijeme novac“ važno je naći vremena za samog sebe. Treba izdvojiti
vrijeme i raditi ono što nas veseli, ispunjava, ono što nam „puni baterije“. To može biti bavljenje
nečim kreativnim, čitanje, vrtlarenje, pletenje, slušanje glazbe…
Nije važno što radimo nego kako se osjećamo dok to radimo.
Lorena Bosnar, dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
