Nedostatak tjelovježbe predstavlja jedan od vodećih rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, bolesti zglobova, pretilosti i dr. U mladosti to nam se čini dalekim i nestvarnim, ali godine idu i loši izbori dolaze na naplatu.
Zabrinjavajuće visok postotak ljudi većinu dana provede sjedeći. Sjedimo u školama, uredima, u automobilima, pred TV ekranima, pred računalima…
Nedostatno kretanje, danas posve uobičajena i sveprisutna pojava, višestruko je i izrazito opasna po zdravlje. Sjedenje ubija, trebalo bi pisati na stolicama, baš kao što piše na kutijama od cigareta (znanstvenici kažu da je dugotrajno sjedenje opasnije od pušenja!). Šalu na stranu, prekomjerno sjedenje opasno narušava zdravlje – i fizičko i psihičko.
Samo ½ sata tjelovježbe (pojačane tjelesne aktivnosti) dnevno dovoljno je za pozitivne učinke – razina dobrog (HDL) kolesterola raste, razina lošeg (LDL) kolesterola pada, stabilizira se krvni tlak, poboljšava se izmjena glukoze u organizmu, pojačava se sagorijevanje potkožnog masnog tkiva, raste stopa bazalnog metabolizma, srce se osnažuje, pluća također, raste imunitet, poboljšava se percepcija vlastitog tijela, postiže se razina zadovoljstva i opće stanje organizma…. Lakše se borimo sa stresom, lošim raspoloženjem, strahovima, depresijom i sl.
Ovdje nije riječ o napornim sportskim treninzima nego o lakšem vidu rekreacijskog treninga poput vožnje biciklom, brzog hodanja, plivanja, trčanja i sl. Najbolji učinci postižu se redovitim prakticiranjem aktivnosti, tri do četiri puta tjedno u trajanju od 30 do 40 minuta.
Redovitom tjelovježbom oblikuje se tijelo, mišićna masa se povećava, količina potkožnog masnog tkiva se smanjuje. Kako se redovitim vježbanjem ubrzava metabolizam tako tijelo povećano troši kalorije čak i u stanju mirovanja.
Za dobar početak i motivaciju važno je ne započinjati s napornim, dugotrajnim i iscrpljujućim vježbanjem nego s laganom tjelovježbom i redovitim prakticiranjem. Izbor tjelesne aktivnosti posve je individualan i svatko treba pronaći ono što mu odgovara. Prije početka bavljenja bilo kakvom aktivnošću korisno je posavjetovati se s osobnim liječnikom ili educiranom osobom koja može pomoći u izboru i pružiti odgovarajući savjet.
Baš kako nema gubitka kilograma samo uz dijetu, tako nema niti poželjnih učinaka (barem ne dugotrajnih) samo od vježbanja. Ruku pod ruku moraju ići vježbanje i pravilna prehrana.
Najteže je pokrenuti se i izdržati neko vrijeme. Danas nam možda izgleda nevjerojatno da bismo u nekoj budućnosti mogli svakodnevno pretrčati ili brzo odhodati 10-ak kilometara i izgledati onako kako to priželjkujemo… Nije nemoguće, važno je biti uporan i redovit.
Mnogo je načina da vježbanje odnosno kretanje uvrstimo u svoju dnevnu rutinu. Možemo, na primjer, ustati pola sata ranije i odraditi 15-minutno vježbanje, otuširati se i otići na posao, na faks ili u školu, do škole, posla ili trgovine možemo hodati malo bržim tempom. Umjesto dizalom, možemo se koristiti stepenicama, uvesti šetnju prirodom u svoj tjedni raspored, igrati badminton, voziti bicikl i (svakako!) smanjiti broj sati pred ekranima (TV i računala).
Tekst preuzet s portala Praktičan život
Photos courtesy of Pixabay
