Razvoj kardiovaskularnih bolesti

Heart, Nurse, Health, Body Parts

Naše srce (grč. kardio) otprilike je veličine naše šake. Riječ je o najsnažnijem mišiću u našem tijelu. Počinje kucati u maternici trećeg tjedna od našeg začeća, a ako doživimo starost od 70 godina ono će otkucati približno dva i pol bilijuna puta.

Ekg, Red Cross, First Aid, Health

Kardiovaskularna bolest termin je koji obuhvaća široki spektar bolesti koje uključuju poremećaj krvožilnog sustava u kojem je srce središnji organ. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u našoj zemlji i u svijetu. Očekivanja su da će do 2030. godine smrtnost od tih bolesti na globalnoj razini porasti, sa sadašnjih 17,9 milijuna na 23 milijuna. Od kardiovaskularnih bolesti u Europi godišnje umire oko 4 milijuna ljudi (što je gotovo 45% svih umrlih osoba).

Kardiovaskularni sustav može biti oslabljen od postojeće srčane bolesti ili stanja, a možemo ga oslabjeti i prakticiranjem štetnih životnih navika (pušenjem, nekretanjem, lošim prehrambenim navikama, prevelikom izloženošću stresu, nemarom i dr.).

Postoje čimbenici rizika na koje možemo vrlo malo ili uopće ne možemo utjecati. To su tzv. nepromjenjivi čimbenici rizika kao što su obiteljska anamneza/genetsko nasljeđe, dijabetes, dob, spol, socioekonomski status.

Heart, Vegetables, Harvest, Thanksgiving

No, na razvoj kardiovaskularnih bolesti najveći utjecaj imaju upravo promjenjivi čimbenici rizika, tj. oni čimbenici rizika na koje možemo utjecati. To su prehrana, (ne)pušenje, tjelesna aktivnost, tjelesna masa, krvni tlak, vrijednost kolesterola u krvi, mentalno zdravlje (razina stresa). Osoba koja ima neki od rizičnih čimbenika ne mora nužno razviti kardiovaskularnu bolest. Dokazano je da više rizičnih čimbenika zbrojenih povećava šansu za obolijevanje. Važno je na vrijeme pokrenuti promjenu životnog stila i životnih navika, provedbom mjera koje umanjuju rizik i čuvaju zdravlje našeg srca.

Osim kretanja, nepušenja, zdrave prehrane, pravilnog suočavanja sa stresom i redovite mentalne higijene od velike su pomoći i odnosi sa bližnjima – ispunjujući, topli, bliski odnosi sa drugim ljudima.

Ono što dokazano djeluje loše na zdravlje srca i krvnih žila osjećaji su kompeticije, neprijateljstva, napetosti i agresivnosti.

Zdravlje našeg srca u mnogome je – u našim rukama.

Lorena Bosnar dr. med.

Photos courtesy of Pixabay

Pridruži se raspravi
Vrata zdravlja