Prema službenim podacima u Republici Hrvatskoj preko 300.000 osoba boluje od dijabetesa, s tim da je broj novooboljelih u stalnom porastu. Procjenjuje se da oko 60% oboljelih od dijabetesa ima prepoznatu i postavljenu dijagnozu te da je stvarni broj oboljelih osoba značajno veći, negdje oko 500.000.
Budući da su oboljeli od dijabetesa podložniji razvoju težeg oblika bolesti Covid-19, kao i u konačnici lošijem ishodu, od velike je važnosti pridržavanje higijensko – epidemioloških mjera i preporuka, kojima se rizik infekcije umanjuje, omogućava bolja kontrola dijabetesa, a time umanjuje mogućnost nastanka težih posljedica.
Nije poznat stvarni broj dijabetičara oboljelih od koronavirusa u Republici Hrvatskoj. Iako su se u doba pandemije covid-19 posjeti liječnicima radi redovite kontrole dijabetesa, prorijedili, primjećujemo povećan broj dijabetičara koji su u lošijem stanju i kojima je bolest slabije regulirana.
Aktualna epidemiološka situacija u velikoj je mjeri promijenila svakodnevno funkcioniranje većine ljudi pa tako i dijabetičara. Neredovite kontrole kod liječnika obiteljske medicine kao i specijalista dijabetologa utjecale su na lošiju regulaciju razine šećera u krvi kao i praćenje nastanka potencijalnih komplikacija, kako akutnih, tako i kroničnih.
Također, broj registriranih novooboljelih i novopostavljenih dijagnoza dijabetesa značajno je manji, jer mnogi ljudi usprkos pojavi simptoma i lošijoj regulaciji šećera (koje ponekad ni nisu svjesni), ne odlaze liječniku. Velikom broju osoba dijagnoza dijabetesa postavi se sasvim slučajno, nakon redovite kontrole krvi (glukoze) i urina u laboratoriju. No, obzirom da je broj odlazaka u laboratorij smanjen, tako je i broj tih „slučajno“ novootkrivenih dijabetičara, također smanjen. Povećani broj komplikacija dijabetesa poznat je i pod nazivom „postcovid-19 sindrom“, a posljedice te istodobne infekcije covid-19 i dijagnoze dijabetesa, sagledavat će se u cijelosti i vjerojatno kroz duži period vremena.
Unatrag nekoliko godina svjedočimo brojnim promjenama u liječenju dijabetesa, mnoge su uslijedile s pojavom pandemije novog koronavirusa.
Umjesto osobnih posjeta svom liječniku, oboljeli imaju mogućnost tzv. elektroničkih konzultacija, što je optimalno rješenje u vrijeme lockdowna kada oboljelima nije bilo moguće osigurati skrb u specijalističkim ambulantama i dijabetološkim centrima.
HZZO je stoga osigurao implementaciju elektroničkih konzultacija pomoću tzv. A5 uputnica i mogućnosti slanje privitaka elektroničkim putem. Obiteljski liječnik ovu uputnicu šalje dijabetologu, zajedno s popratnom medicinskom dokumentacijom, laboratorijskim nalazima ili dnevnikom samokontrole. Nakon što dijabetolog napiše nalaz, isti je vidljiv je i dostupan obiteljskom liječniku koji će prema njemu korigirati terapiju svom pacijentu.
Rezultati ovakvog načina liječenja biti će vidljivi kroz vrijeme, a tome će pridonijeti i uspostava suvremenog nacionalnog registra oboljelih od dijabetesa, u kojem bi bili evidentirani svi podatci vezani uz oboljele osobe – od trajanja bolesti, kroničnih komplikacija, pridruženih bolesti, terapije, laboratorijskih nalaza i drugog. Za praćenje liječenja važni su i podaci o pridržavanju dijabetičke prehrane, tjelovježbi, hipoglikemijama i drugi.
Imperativ u liječenju dijabetesa individualni je pristup pacijentu, čemu bi u određenoj mjeri doprinijela i uspostava spomenutog registra.
Edukacija oboljelih jedan je od iznimno važnih segmenata uspješnog liječenja dijabetesa. Bez kvalitetne edukacije, oboljeli teško mogu postići i održavati dobru regulaciju bolesti i prevenirati komplikacije.
U vrijeme pandemije kod većine oboljelih regulacija bolesti je lošija. Razlozi nisu samo tehnološke i komunikacijske, već i psihološke naravi. Prisutan strah od neizvjesnosti, ograničeno kretanje i ograničena socijalizacija s drugim ljudima za posljedicu imaju učestaliju pojavu anksioznosti i depresivnih stanja koja definitivno doprinose negativno na regulaciju dijabetesa.
Mnoge su zdravstvene ustanove osigurale dodatne termine za svoje pacijente, no odaziv naručenih na preglede ne funkcionira uobičajenom dinamikom.
Na listi HZZO-a dostupni su gotovo svi lijekovi za liječenje dijabetesa, a na listu se redovito uvrštavaju i novi lijekovi i pomagala. Tu su i e-uputnice za specijalističke preglede, dijagnostičke pretrage ili hospitalizaciju.
Oboljelima od dijabetesa na kućna vrata stižu alati za liječenje i kontrolu ove bolesti (potrošni materijal za inzulinsku pumpu, senzori, trakice, lancete i drugo). Na taj način oboljeli se dodatno štite od moguće zaraze koronavirusom. Osim toga, doplata za inzulin koji oboljeli moraju sufinancirati, je smanjena.
Vremena su izazovna za sve, a posebno za osobe koje pate od dijabetesa i drugih bolesti. Iz svega će proizaći i mnoga dobra rješenja koja ćemo nastaviti prakticirati i nakon pandemije.
Svaki oboljeli mora pokušati pronaći snagu u sebi i nastojati svojem boljitku doprinijeti koliko god može, u suradnji s bližnjima, kao i sa stručnjacima – obiteljskim liječnikom i specijalistom dijabetologom.
Lorena Bosnar dr. med.
Photo courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi