Vitamini imaju životno važan značaj u prevenciji bolesti, zaštiti zdravlja i očuvanju vitalnosti. To su biološki aktivne organske tvari, mikronutrijenti koje ljudski organizam ne može stvoriti nego mora unositi hranom. Vitamini su esencijalne tvari, što znači da bez njih ne možemo živjeti. Nedostatak samo jednog može narušiti funkcioniranje cijelog organizma. Od trenutka našeg začeća oni igraju značajnu ulogu u svim našim životnim fazama i procesima, od rođenja, kroz djetinjstvo i adolescenciju do odrasle i zrele dobi.
Među 40-ak esencijalnih nutrijenata nalazi se 13 vitamina. Dijelimo ih na vitamine topive u vodi (vitamin C i vitamini skupine B) i vitamine topive u mastima (vitamini A, D, E i K). Oni topivi u vodi lako se izlučuju iz organizma urinom i stoga ih je važno svakodnevno i redovito unositi. Oni topivi u mastima mogu se skladištiti u tijelu, a potrebno ih je unositi uz manje količine masti kako bi se uspješno apsorbirali iz crijeva u krvotok (npr. dinja se jede uz pršut, mrkva uz malo sira, maslaca, ulja i sl.). Budući da se njihov višak ne može, poput viška vitamina topljivih u vodi, izlučiti urinom, već se skladište u tijelu, pretjerana količina tih vitamina može imati toksične učinke. Stoga treba paziti na količinu koja se konzumira i držati se preporuka.
Trinaest veličanstvenih:
- Vitamin B1 (Tiamin)
- Vitamin B2 (Riboflavin)
- Vitamin B3 (Niacin)
- Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)
- Vitamin B6 (Piridoksin)
- Vitamin B7 (Biotin)
- Vitamin B9 (Folna kiselina)
- Vitamin B12 (Kobalamin)
- Vitamin B15
- Vitamin B17 (Laetril)
- Vitamin C (Askorbinska kiselina)
- Vitamin A
- Vitamin D
- Vitamin E
- Vitamin K
U našem tijelu vitamini imaju niz različitih i specifičnih funkcija. Neki djeluju poput hormona
regulirajući metabolizam minerala (npr. vitamin D), neki reguliraju rast i razvoj stanica i tkiva (vitamin A), djeluju kao antioksidansi (vitamini C i E), sudjeluju u zacjeljivanju (vitamin C) i metaboličkim reakcijama organizma (vitamini skupine B).
Nedostatan unos vitamina problem je koji najviše pogađa nerazvijene zemlje svijeta. Pothranjena djeca nepravilno se razvijaju, ne dosežu potrebnu visinu niti dovoljan kognitivni razvoj, u većem su riziku od razvoja kroničnih bolesti, općenito su manje otporna na razne bolesti.
No, situacija, premda bolja, nije zadovoljavajuća niti u razvijenom svijetu. Unatoč boljim mogućnostima, prehranu stanovništva tih područja karakterizira premali unos niza vitamina, a najviše vitamina D, vitamina C i A.
Važno je znati da samo raznovrsnom i uravnoteženom, prirodnom hranom možemo namiriti potrebe za svim esencijalnim nutrijentima. Niti jedna ih namirnica ne sadrži ih sve, čak niti većinu. Bolesti i tegobe povezane s prehranom u stalnom su porastu zadnjih desetljeća. Stoga je važno osvijestiti svoje navike i razmišljati svakodnevno o svojoj prehrani.
Osim hranom, vitamine unosimo i uzimanjem raznih dodataka prehrani. Pri tome valja imati na umu da dodaci prehrani nisu lijekovi i da pomažu, ali ne liječe. Uzimamo li ih, važno je da znamo zašto ih unosimo, što točno sadrže, kakve je kvalitete to što unosimo, jesu li sirovine odgovarajuće, nalazi li se preparat legalno na tržištu, može li dovesti do nuspojava i što napraviti u slučaju istih.
Ova kategorija proizvoda obuhvaćena je Zakonom o hrani. U svijetu se provodi niz znanstvenih i kliničkih ispitivanja, prema kojima dodaci prehrani pronalaze svoje mjesto u području preventivne brige o zdravlju.
Dodaci prehrani, posebno zbog sve užurbanijeg načina života, zauzimaju sve važnije mjesto u svakodnevnom životu. No, prije nego što posegnemo za njima, trebali bismo razmisliti o uvođenju kvalitetne i raznovrsne prehrane, biti dovoljno tjelesno aktivni, redovito kontrolirati zdravstveni status. Primijetimo li nakon toga da našem tijelu nešto nedostaje, potrebno je posavjetovati se s obiteljskim liječnikom, nutricionistom, farmaceutom, stručnom osobom iz područja dodataka prehrani te kupiti kvalitetan proizvod koji će uistinu pomoći da održimo naše zdravlje.
Lorena Bosnar dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
