Rak vrata (grlića) maternice (cerviksa)

Siječanj je mjesec posvećen povećanju razine svjesnosti o raku grlića maternice. Rak maternice tj. karcinom najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa. Na ljestvici učestalosti malignih bolesti u žena nalazi odmah iza vodećeg – raka dojke.

Rak vrata maternice treći je najčešći ginekološki rak i osmi po redu najčešći rak kod žena u SAD–u. U Hrvatskoj od raka vrata maternice godišnje obolijeva više od 300 žena, od čega njih 100 izgubi bitku s ovom bolesti.

Unatoč razmjerno jednostavnoj, jeftinoj i pouzdanoj dijagnostici, još uvijek ne možemo biti zadovoljni s dosegnutom razinom informiranosti i znanja, posebice u mladih ljudi, o načinima prevencije i mogućnostima ranog otkrivanja ove bolesti.

Proširenost HPV-a (humanog papilomavirusa) u spolno aktivnoj populaciji prilično je velika, kao i vjerojatnost zaraze nekim od tipova tog virusa. Ona se procjenjuje na čak 50 do 70%, što ne znači da je tolika i vjerojatnost obolijevanja od raka. Infekcija visokorizičnim tipom HPV-a nužna je, ali ne i dovoljna za razvoj genitalnog karcinoma.

Organizam osobe zaražene HPV-om u 85 do 90% slučajeva zarazu savladava spontano, najčešće u razdoblju od 18 do 24 mjeseca. Kod osoba koje ne uspiju eliminirati virus mogu nastajati abnormalne promjene na sluznici. Obzirom da je proces nastajanja raka dugotrajan, redovitim pregledima i testiranjem abonormalne promjene mogu se uočiti dovoljno rano za provođenje odgovarajućih postupaka u cilju liječenja.

Rak vrata maternice najčešće je posljedica infekcije humanim papilomavirusom. Najčešća vrsta je adenokarcinom (maligni tumor koji se javlja u žljezdastom tkivu). Dijagnoza se postavlja probirom pomoću Papanicolaou (Papa) testa i biopsije. U ranoj fazi nema simptoma obolijevanja, a prvi simptom napredovalog raka najčešće je nenormalno vaginalno krvarenje, između menstrualnih krvarenja, nakon odnosa ili ispiranja i nakon menopauze, a koje postepeno postaje teže i dulje. Stadiji se određuju klinički, a liječenje obično obuhvaća kiruršku resekciju, zračenje, kemoterapiju (osim ukoliko rak nije lokaliziran).

Premda je srednja dob u vrijeme postavljanja dijagnoze oko 50 godine važno je znati da se rak može pojaviti i značajno ranije, u 20–tim godinama.

Čimbenici rizika za razvoj raka vrata maternice uključuju mlađu životnu dob u vrijeme prvog spolnog odnosa, neodgovoran spolni život (veći broj spolnih partnera tijekom života, nekorištenje zaštite), spolni odnos s muškarcem čija je prethodna partnerica (ili više njih) imala rak cerviksa. Čimbenicima koji pridonose razvoju bolesti smatraju se pušenje cigareta i imunodeficijencija (prirođeno ili stečeno oslabljeni imunitet).

Nizom znanstvenih radova potvrđeno je da se cervikalna displazija blagog stupnja spontano brže povlači kod žena nepušačica ili onih žena koje su sa pušenjem prestale. Bolest se uglavnom razvija polako, uz duga razdoblja mirovanja. Papa-test je pouzdan i osjetljiv test kojim se izdvajaju osobe s promjenama sluznice vrata maternice koje zbog toga budu praćene od strane liječnika i po potrebi liječene.

Simptomi i znakovi
CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija – abnormalna promjena stanica, ima tri stadija, prethodi nastanku karcinoma) obično nema simptoma. Rani stadij raka vrata maternice (cerviksa) obično se manifestira u vidu nepravilnog krvarenja na rodnicu koje se događa najčešće nakon spolnog odnosa ali se može javljati i spontano, između mjesečnih krvarenja (mjesečnice). Može doći do pojave iscjetka neugodna mirisa ili zdjelične boli, opstruktivne uropatije, križobolje i oticanja nogu. Na rak vrata maternice mogu ukazivati vidljive promjene na vratu maternice, abnormalni rutinski Papa test ili abnormalno krvarenje iz rodnice.

Najvećem riziku izložene su oboljele koje su najmanje obuhvaćene redovitim preventivnim pregledima koji uključuju u tzv.  Papa–test.

Prevencija
Liječnička preporuka je: odlaziti redovito na ginekološke preglede uz obavljanje rutinskog Papa testa jedanput godišnje, s tim da se test počinje vršiti u godini prvog spolnog odnosa ili s 18 godina.
Također je, u  svrhu prevencije, moguće cijepiti se protiv HPV–a. Cjepivo dokazano štiti od infekcije HPV– om tipovima 16 i 18, koji su odgovorni za 70% slučajeva raka vrata maternice. Cjepivo štiti i od tipova 6 i 11, koji su odgovorni za 90% genitalnih bradavica.

Spolno aktivnim djevojkama i ženama kao najbolja prevencija savjetuje se odgovorno spolno ponašanje uz uporabu prezervativa tijekom spolnog odnosa.

Lorena Bosnar dr. med.

Photo courtesy of Pixabay

Pridruži se raspravi
Vrata zdravlja