Stres definiramo kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutarnji čimbenici (stresori) remete fiziološku ravnotežu organizma (homeostazu) koja je nužna za održavanje života. U stanjima stresa mijenjaju se naše vegetativne (autonomne) funkcije, izlučivanje hormona i ponašanje.
Regulacija stresa intenzivan je integrativni proces osposobljavanja organizma za suočavanje s poremećenom homeostazom. Bitna sastavnica tog vrlo kompleksnog odgovora vezan je uz hormone. Kortizol nazivamo hormonom stresa. Izlučuje ga kora nadbubrežne žlijezde.
U stanju stresa pokreću se različiti mehanizmi u našem tijelu. Dolazi do brojnih organskih promjena u različitim sustavima našeg tijela od kojih se najprije pokazuju funkcionalne promjene koje, u slučaju dugoročnog izlaganja stresu, mogu dovesti do bolesti.
Način na koji se osoba nosi sa stresom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja.
Reakcija na stres (i stresore) nije nužno uvijek biti negativna, stres može imati i pozitivan učinak na organizam te izazvati bolju prilagodbu ili adaptaciju. Negativne posljedice izloženosti stresu mogu uzrokovati lošu adaptaciju i bolest. Dosadašnja su istraživanja potvrdila direktan utjecaj stresa na rizik pojavljivanja psihosomatskih simptoma.
Aktualna situacija neizvjesna je i nesigurna, praćena lošim predviđanjima vezano za situaciju u ekonomiji i gospodarstvu, što pridonosi generiranju stresa.
Generirani kronični stres plodno je tlo za razvoj psihičkih i tjelesnih bolesti. Na percepciju stresa utječe naša osobnost, vjerovanja, očekivanja, mogućnost kontrole, razina samopouzdanja i samopoštovanja.
Niz čimbenika utječe na razvoj bolesti. To su: naslijeđene osobine, odrastanje, stresogeni životni događaji, podrška okoline, socijalna i kulturalna obilježja, životna sredina, psihološki mehanizmi obrane.
Brojna istraživanja pokazala su da stres nastaje kao interakcijom uzročnika stresa, opažanja i interpretacije događaja te sposobnosti za nošenje sa stresom.
Pod psihosomatskom bolešću podrazumijevamo stanje u kojem, uslijed djelovanja psiholoških faktora (stresa), dolazi do trajnog oštećenja organa i tkiva. Do tih oštećenja može doći u različitim organskim sustavima i uzrokovati bolesti. To može biti kardiovaskularni sustav endokrini sustav, gastrointestinalni sustav, respiratorni sustav, koža, koštani sustav.
Slijedom svega navedenog želimo naglasiti neodvojivost i međuovisnost fizičkog i psihičkog zdravlja te nužnost brige o oboma. Stres je dio života i s određenom količinom stresora moramo se naučiti nositi. Najbolji način za nošenje sa stresom prakticiranje je zdravih životnih navika i strategija za nošenje sa stresom. Isto tako, moramo biti u kontaktu sami sa sobom, osjetiti kad je naš spremnik za nošenje sa stresom pun i – stati.
Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje
Photos courtesy of Pixabay
