Mlijeko i mliječni proizvodi dugo su vremena bili neizbježan, osnovni dio naše prehrane, posebno u dječjoj dobi. Taj status poljuljan je najnovijim znanstvenim istraživanjima i studijama. Premda još uvijek postoje neki prijepori i mliječni lobi jako je moćan, stručni se svijet uglavnom slaže da konzumacija kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda nema toliko zdravstvenih dobrobiti kako se do nedavno mislilo, a postoje i opravdane sumnje da mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti loš zdravstveni izbor.
Istina je da su generacije djece odrasle na kravljem mlijeku i mliječnim proizvodima. Pri tome valja imati na umu da postoji velika razlika između mlijeka nekad i danas. Danas je stočarstvo uglavnom intenzivno. Uzgoj krava nije niti sličan onom nekadašnjem. Premda nesumnjivo ima niz poboljšanja u odnosu na prošlost valja imati na umu da mlijeko i mliječni proizvodi koje kupujemo sadržavaju niz alergena, te herbicide, pesticide, dioksine, antibiotike, bakterije, viruse i drugo. Osim toga, mlijeko i mliječni proizvodi dostupni u trgovinama izvor su zasićenih masti, šećera i raznih aditiva koje je preporučljivo izbjegavati.
Dr. Frank Aram Oski, ugledni profesor, pedijatar, hematolog, u knjizi „Don’t drink your milk!“ (nemojte piti mlijeko) konzumiranje kravljeg mlijeka povezuje s anemijom, grčevima i proljevom, alergijama, hormonalnom neravnotežom, aknama, depresijom i rakom. Konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda povezuje se i s konstipacijom, kroničnim umorom, artritisom, glavoboljama, mišićnim grčevima, pretilošću, aterosklerozom, srčanim problemima.
Svjetski poznata ginekologinja i autorica mnogih uspješnica dr. Christiane Northrup tvrdi da su mliječni proizvodi u mnogome uzrok ginekoloških problema sa zdravljem kod žena, hormonalne neravnoteže, problema sa tjelesnom težinom, problema sa štitnjačom, probavnih problema, respiratornih problema, otpornosti na antibiotike i drugih zdravstvenih poteškoća.
Konzumacija mliječnih proizvoda povezuje se i s karcinomom prostate, povećanim rizikom od karcinoma pluća, raka dojke i raka jajnika kod osoba s netolerancijom na laktozu, razvojem dijabetesa tipa 1.
Najčešći argument za konzumaciju mlijeka jest sadržaj kalcija i dobrobiti za zdravlje kostiju. Najnovija istraživanja i to opovrgavaju. Naime, iako mlijeko sadrži kalcij naše ga tijelo nije u stanju iskoristiti u mjeri koja bi opravdala korisnost.
Sintetski pripravci u raznim dodacima prehrani ili oni dodani direktno u mlijeko, sokove i druge proizvode nisu uvijek učinkoviti i nerijetko od njih bude više štete nego koristi (npr. umjesto da jača kosti anorganski se kalcij taloži na njima). Kalcij je mineral važan za zdravlje kostiju. Učinkovit je kad se može dobro iskoristiti, zadržati u kostima. Kod mliječnih proizvoda iskoristi se približno 30% kalcija, dok se iz povrća (prvenstveno kelja, brokule i kelja pupčara tzv. prokulice) iskoristi do 60% kalcija. Osim toga, povrće bogato kalcijem sadrži i niz drugih, vrijednih nutrijenata.
Čovjek s majčinog prelazi na kravlje mlijeko. Ta dva mlijeka bitno se razlikuju po kemijskom sastavu. Ljudsko mlijeko prilagođeno je potrebama ljudskog dojenčeta, kravlje potrebama teleta. Nakon što izgubimo prirodnu potrebu za mlijekom, proizvodnja enzima za probavljanje mlijeka prirodno se počinje smanjivati pa mlijeko probavljamo sve teže. Posljedice se mogu očitovati alergijama, upalama, općenito oslabljenim imunitetom.
Za zdravlje kostiju najvažnije je kretanje, dovoljno sunca, uravnotežena prehrana bogata povrćem i voćem. Osim spomenutih namirnica (kelja, brokule i prokulice) kalcijem obiluju lisnato povrće, tofu, mahunarke, sušeno voće, sjemenke.
Osobama koje ne mogu bez mlijeka kao moguću alternativu savjetujemo konzumaciju onog ekološki proizvedenog ili još bolje, biljna mlijeka: zobeno, rižino, bademovo, lješnjakovo, mlijeko od quinoe, sojino mlijeko (od ekološki uzgojene soje).
Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje
Photos courtesy of Pixabay
