Socijalne vještine i bliski odnosi

U ovom tekstu pokušat ćemo pružiti neke smjernice što možemo učiniti kako bismo poboljšali svoje socijalne vještine,naučili utišati svoje samo-kritične misli, bili pouzdaniji u interakcijama s drugima i ostvarili kvalitetne bliske odnose koji su važni za naše psihičko zdravlje.

Naučite prihvatiti sebe. Vrlo često, mi smo sami sebi najveći kritičari. Ne morate biti savršeni da biste se svidjeli drugima. Naše nesavršenosti i posebnosti mogu biti simpatične, približiti nas drugima, i ako ih vi možete prihvatiti, vjerojatno ćete shvatiti da će ih i drugi isto tako prihvatiti.

Sasvim je u redu griješiti. Svi rade pogreške. Pokušajte gledati na svoje vlastite pogreške kao što biste na one svojeg prijatelja. Pogreške su prilika za učenje zbog kojih možemo sljedeći put učiniti drukčije. Naučite se smijati samom sebi. Ako napravite nešto čega vas je sram, nasmijte se, naučite iz iskustva i krenite dalje.

Identificirajte automatske negativne misli. Primjerice, ukoliko ste zabrinuti zbog nadolazeće prezentacije u školi, negativna misao mogla bi biti: „Upropastit ću prezentaciju. Svi će misliti da sam u potpunosti nesposobna.“ Analizirajte i preispitajte ove misli. Zapitajte se: „Da li sam sigurna da ću upropastiti prezentaciju?“ ili „Čak i ako sam nervozna, hoće li ljudi zasigurno misliti da sam nesposobna?“ Pitanja koja vam mogu pomoći su: 1. Mogu li sa sigurnošću reći da…? 2. Jesam li 100% sigurna da…? 3. Koji su dokazi da je moja misao točna? 4. Kada bi moja misao bila točna, što je najgore što se može dogoditi? Kako bih se mogla nositi s tim? 5. Postoji li još neko drugo objašnjenje za…? Ne biste trebali pretpostavljati da znate što drugi ljudi misle i da vas oni vide na isti negativni način kao što vi vidite sebe, predviđati pretpostavljajući da će se dogoditi ono najgore, niti koristiti katastrofiziranje, primjerice: „Bit će užasno, katastrofalno…“ Umjesto toga, zamijenite negativne misli, realističnijim i pozitivnijim mislima.  

Sljedeću tehniku možete koristiti kadgod se osjećate uznemireno i želite se opustiti, a to je abdominalno disanje. Za početak sjednite udobno s ravnim leđima i opuštenim ramenima. Stavite jednu ruku na prsa i drugu na trbuh. Duboko i sporo udahnite kroz nos 4 sekunde, ruka na trbuhu bi se trebala podizati, a na prsima pomicati vrlo malo. Zadržite dah 2 sekunde. Sporo izdahnite kroz usta 6 sekundi, ruka na trbuhu bi se trebala spuštati, a na prsima pomicati vrlo malo. Izdisaji bi trebali biti duži od udisaja. Pazite na ramena – poanta nije da se ona pri disanju što više podignu već je poanta u trbuhu (zamislite da tu imate veliki balon koji trebate napuhati).

Suočite se sa socijalnim situacijama koje kod vas izazivaju strah, radije nego da ih izbjegavate. Nemojte se odmah suočiti sa svojim najvećim strahovima. Počnite sa situacijama koje izazivaju manju anksioznost i postepeno radite na izazovnijim situacijama. Koristite vještine koje ste naučili kako biste ostali smireni, poput fokusiranja na disanje ili preispitivanja negativnih misli. 

Usmjerite svoju pažnju na druge ljude, ali ne na to što oni misle o vama! Sjetite se da anksioznost nije vidljiva kao što mislite. Čak i ako netko primijeti da ste nervozni, to ne znači da će imati loše mišljenje o vama. Fokusirajte se na sadašnji trenutak i pokušajte stvoriti iskrenu povezanost. Postavljanje pitanja je dobar način na započnete razgovor. Postavljajte pitanja koja počinju sa: tko, gdje, kada, što, zašto i kako, te zahtijevaju više od jednostavnog odgovora da ili ne. Tijekom razgovora zamijetite sve što je toj osobi i vama zajedničko i upitajte osobu da vam kaže nešto više u vezi toga. Zaista slušajte ono što vam osoba govori i pokažite interes za ono o čemu govori. Povremeno kimnite glavom, nasmijte se, ohrabrite osobu da nastavi govoriti malim verbalnim znakovima poput „da“ ili „aha“ i zadržite otvoreni stav.

Činite stvari kojima možete pomoći drugima ili uljepšati drugoj osobi dan. To može biti i nešto malo poput komplimenta ili osmijeha. Volontiranje može biti odličan način da pomognete drugima dok istovremeno upoznajete nove ljude i imate priliku razvijati svoje socijalne vještine. Možete se pridružiti grupama gdje možete upoznati ljude sa zajedničkim interesima, primjerice grupi za čitanje, sport, pjevanje, crtanje… Možete se pokušati povezati s poznanicima ili svojim starim prijateljima.

Možda ćete pristupiti nekoj osobi koja neće biti zainteresirana za razgovor ili prijateljstvo s vama. Nemojte odbijanje shvaćati previše osobno. Druga osoba možda ima loš dan, zauzeta je drugim problemima ili nije raspoložena za razgovor. Tuđe mišljenje vas ne definira. Ukoliko vas jedna osoba odbije, to ne znači da vi niste vrijedni i da nitko drugi neće željeti biti vam prijatelj. Pohvalite sebe jer ste pokušali, vidite što možete naučiti iz iskustva i pokušajte ponovno. I za kraj, budite prijatelj kakvog biste željeli imati. Budite spremni slušati, pružiti podršku i postupati prema svojem prijatelju na način na koji želite da oni vas slušaju, podržavaju vas i postupaju prema vama.

Napisala: Tanja Stokanović

Literatura

1 Smith, M. i Segal, J. (2021). Dealing with Loneliness and Shyness. Preuzeto 10. travnja, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/relationships-communication/dealing-with-loneliness-and-shyness.htm?pdf=13750

2 Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra Rijeka (2019). Negativne automatske misli. Preuzeto 10. travnja, 2021, sa http://www.ssc.uniri.hr/files/negativne_automatske_misli(1).pdf

3 Smith, M., Segal, J. i Shubin, J. (2020). Social Anxiety Disorder. Preuzeto 10. travnja, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/anxiety/social-anxiety-disorder.htm

4 Robinson, L., Artley, A., Smith, M. i Segal, J. (2021). Making Good Friends. Preuzeto 10. travnja, 2021, sa https://www.helpguide.org/articles/relationships-communication/making-good-friends.htm?pdf=13753

Photo courtesy of Pixabay

Pridruži se raspravi
Vrata zdravlja